1. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 16. siječnja 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o upravljanju državnom imovinom, P.Z.E. br. 256, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. prosinca 2017.
2. Utvrđuje se da tekst Prijedloga ovoga Zakona sadrži izjavu o usklađenosti Prijedloga s pravnom stečevinom Europske unije iz koje proizlazi da je ovaj Zakon u potpunosti usklađen s odredbama primarnih i sekundarnih izvora prava Europske unije.
3. Odbor za zakonodavstvo većinom glasova (6 glasova „za“, 3 glasa „suzdržan“) podupire donošenje ovoga Zakona.
4. Na tekst Prijedloga Odbor ističe kako je potrebno u pojedinim odredbama pravno i nomotehnički doraditi izričaj, a osobito:
- članak 3. – potrebno je preispitati koje značenje ima državna imovina u smislu ovoga Zakona s obzirom na pravni sustav Republike Hrvatske
- članak 4. i 9. – potrebno je ujednačiti izričaj „vršenje vlasničkih ovlasti u odnosu na državnu imovinu“, „upravljanje/raspolaganje/uporaba državnom imovinom“ i dalje u tekstu Prijedloga (ili posebno definirati što se podrazumijeva pod tim pojmovima)
- članak 10. – odredba članka je suvišna
- članak 11. – u stavku 1. nepotrebno se ističe da se na Republiku Hrvatsku primjenjuju opći propisi koji reguliraju stjecanje imovinskih prava
- članak 18. – odredba stavka 4. je suvišna
- članak 26. – u stavku 2. podstavku 1. potrebno je istaknuti da je ministar nadležan za državnu imovinu ujedno i predsjednik Upravnog vijeća
- članak 41. – u podstavku 9. pravo služnosti osniva se u korist osobe a ne u skladu s prostornim planom
- članak 43. – navedena koncesija koju koncesionar plaća može se smatrati naknadom a ne zakupninom (zakup je poseban pravni institut različit od koncesije)
- članak 71. – potrebno je doraditi članak na način da se ispravi pozivanje na brojeve članaka u kojima se spominju navedene uredbe (stavak 1.), te je potrebno navesti rokove za donošenje uredbe iz članka 62. kao i pravilnika iz članka 57.
- članak 73. – članak je suvišan jer je nepotrebno u zakonu posebno isticati obvezu Vladi Republike Hrvatske da uskladi druge zakone s odredbama toga zakona
Nadalje, potrebno je doraditi samu strukturu zakona jer članci ne moraju imati naslov, ali ako se naslovi dodaju onda je potrebno dodati naslov svim člancima. Također, u raspravi je istaknuto kako je radi jedinstva i cjelovitosti pravnog sustava Republike Hrvatske potrebno određene odredbe kojima se definiraju i uređuju pojedini pojmovi usuglasiti sa propisima u kojim su ti pojmovi već uređeni (Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o obveznim odnosima, Zakon o prostornom uređenju...).
5. Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Mariju Jelkovac, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo.
PREDSJEDNICA
ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO
Marija Jelkovac