1. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 27. studenoga 2017., raspravljao je o Prijedlogu zakona o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustava te poslovnih informacija, P. Z. E. br. 225, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2017.
2. Utvrđuje se da tekst Prijedloga ovoga Zakona sadrži izjavu o usklađenosti Prijedloga s pravnom stečevinom Europske unije iz koje proizlazi da je ovaj Zakon u potpunosti usklađen s odredbama primarnih i sekundarnih izvora prava Europske unije.
3. Odbor za zakonodavstvo jednoglasno podupire donošenje ovoga Zakona.
4. Na tekst Prijedloga Odbor daje sljedeće primjedbe i prijedloge koje se odnose načelno na cijeli tekst Zakona i to u prvom redu da izričaj pojedinih odredaba valja doraditi u pravnom i nomotehničkom smislu, a osobito:
- na članak 1. – ako se koriste strani izrazi onda se stavljaju u zagradama iza izraza istog značenja na hrvatskom jeziku a ako takvog izraza nema potrebno je i u normativnom djelu teksta pojasniti te izraze
- na članak 3. – u stavku 5. potrebno je odredbu pravno i nomotehnički doraditi (nejasno je o kojem se općem propisu radi, a još se uz to poziva i na poseban propis kao iznimku od primjene općeg propisa)
- na članak 8. – potrebno je gramatički doraditi uvodnu rečenicu primjerenu normativnom izričaju zakona („Sud će odbaciti...“)
- na članak 10. – suvišno je i nejasno što se smatra „na odgovarajuće obrazložen zahtjev stranke“ jer sud je taj koji će na zahtjev zainteresirane stranke utvrđivati poslovnu tajnu kao povjerljivu neovisno je li zahtjev odgovarajuće obrazložen. Također u stavku 7. dovoljno je propisati da žalba nije dopuštena (isto i u članku 17. stavku 10.)
- na članak 14. – u stavku 3. suvišna je druga rečenica, jer je nepotrebno posebno propisivati da će sud u slučaju kumulativnih zahtjeva iz stavaka 1. i 2. paziti na opća načela iz općeg propisa koji uređuju obvezne odnose, kada je on to dužan inače činiti. U stavku 5. nejasno je kakvi su to „odgovarajući slučajevi“
- na članak 15. – potrebno je doraditi stavak 3. jer se nepotrebno ponavlja ono što je navedeno općenito u članku 13.
- na članak 16. – odredba stavka 7. je suvišna, jer kada pojedine odredbe utječu na druge odredbe istog zakona onda se one propisuju kao iznimka
- na članak 17. – u stavku 9. nejasno je kakva će posljedica biti navedene ocjene suda (ako je nema onda je odredba suvišna)
- na članak 18. – potrebno je preispitati odredbu stavka 2. jer kako će sud, s obzirom na naš pravni sustav, oduzeti nekretninu u vlasništvu protivnika osiguranja. U stavku 6. rok treba biti jasno određen jer je u propisu kojim se uređuje opći upravni postupak jasno određeno kako se računaju rokovi (isto i u članku 20. stavku 4.)
- na članak 19. – u stavku 2. nejasno je što se podrazumijeva da se dokazi mogu „razumno smatrati dostupnima“
- na članak 21. – potrebno je doraditi cijeli članak jer se prema nomotehničkim pravilima prvo sistematiziraju odredbe o kaznenoj odnosno prekršajnoj odgovornosti pravnih osoba zatim odredbe o odgovornosti odgovornih osoba u pravnoj osobi te odredbe o odgovornosti fizičkih osoba
- na članak 22. – u stavku 1. potrebno je preurediti izričaj na način da se propiše da su navedeni postupci hitni.
Nadalje, u cijelom tekstu prijedloga potrebno je izbjegavati narativni izričaj pojedinih odredaba kao i riječi „prema potrebi“ i „osobito“ jer nisu primjerene normativnom izričaju zakona.
5. Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Mariju Jelkovac, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo.
PREDSJEDNICA ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO
Marija Jelkovac