Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 68. sjednici održanoj elektroničkim putem 7. travnja 2020. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a , aktom od 27. ožujka 2020. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predlagatelj je naveo kako se Prijedlogom zakona predlaže da se državni dužnosnici (osim ministra zdravstva) solidariziraju s građanima te u razdoblju od 3 mjeseca primaju plaću koja je približno ekvivalentna iznosu minimalne plaće u Republici Hrvatskoj iz razloga epidemije koronavirusa u cijeloj državi te potresa u Gradu Zagrebu.
U raspravi je istaknuto kako je Vlada Republike Hrvatske najavila da će, u nastojanju smanjenja gospodarskih i socijalnih posljedica epidemije koronavirusa, održavati intenzivan dijalog sa svojim socijalnim partnerima, prije svega sa sindikatima. Također, otvorit će razgovore kako se može ići prema daljnjim uštedama s obzirom na prava koja trenutno postoje. U ovom mandatu plaće su značajno povećane, no nažalost u ovakvim okolnostima mora se razgovarati sa sindikatima i vidjeti kako dalje. Osim toga, Vlada Republike Hrvatske razmatra zakonske prijedloge vezano za isto s ciljem sveobuhvatnog rješavanja ove problematike, budući je želja da se sve odluke donose sa što većim stupnjem suglasja. U tom kontekstu ušteda na strani državnog proračuna, u narednom periodu će se također raspravljati i o sveobuhvatnom i sustavnom revidiranju obveza i prava državnih dužnosnika.
Izraženo je mišljenje kako je ovaj Prijedlog ishitren i neproduktivan. Ishitren jer se nije analizirala opravdanost takvog smanjenja naknade i plaće za sve koji su ovim Prijedlogom uvršteni u kategoriju državnih dužnosnika. Prilika je napraviti analizu tko sve s opravdanjem ulazi u ovu kategoriju. Neki od njih doista rade i pravilno je smatrati da dobivaju plaću, dok su neki na pozicije došli činom političkog izbora ili imenovanja pa bi za njih trebalo uvesti kategoriju naknade za političku dužnost. I preko toga, svi koji doista rade temeljem svoje stručnosti i ostalih kvalifikacija možda bi trebali biti isključeni iz kategorije državnih dužnosnika (npr. glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske, pučki pravobranitelj i specijalizirani pravobranitelji, itd.). Neproduktivan pa čak i populistički, jer na isti način vrednuje one koji rade temeljem profesionalnih uvjeta i kvalifikacija i one koji obavljaju političke izborne ili imenovane dužnosti. Ako je ovo što se predlaže simboličko smanjenje "plaća" odgovornim političkim dužnosnicima, mjera solidariziranja, dakle, politički motivirana mjera, onda se ona treba ponajprije odnositi na politički izabrane ili imenovane dužnosnike, a ne na sve koji se pogrešno uvrštavaju u kategoriju "državni dužnosnici". Svi koji obavljaju određene poslove temeljem svoje kvalifikacije i drugih svojstava možda će zbog ovoga izgubiti motivaciju da svoj posao dobro rade. Postavlja se i pitanje što je sljedeće, uvesti jednaku plaću svima koji kao profesionalci rade u javnom sektoru, bez obzira na stupanj obrazovanja, odgovornosti i složenosti poslova, itd. Prilika je da se razmisli o opravdanosti uvrštavanja svih koji su sada u ovoj kategoriji, kao i o korištenju izraza plaća. Plaća je naime protuvrijednost u novcu za rad određenog trajanja i određenih svojstava (kvalitete, obrazovne i profesionalne razine, intenziteta, i sl.). Naknada političkim dužnosnicima je naknada koji sliči na plaću jer se isplaćuje u novcu, ali ne ovisi o trajanju (nema radnog vremena) ni svojstvima koja bi bila unaprijed propisana (stupanj obrazovanja, i sl.).
Navodi se kako je završnu odredbu potrebno doraditi posebno imajući u vidu stupanje na snagu i prestanak važenja Zakona. Naime, Ustavni sud Republike Hrvatske je u izvješću broj U-X/80/2005 od 1. lipnja 2006. izričito ukazao zakonodavcu da su neustavne odredbe zakona kojima se određuje primjena određenog zakona jer Ustav Republike Hrvatske ne poznaje termin "primjena od" te zakon samo može stupiti na snagu određenog dana.
Prijedlog zakona nije dobio potrebnu većinu glasova članova Odbora (4 glasa “ZA” i 7 glasova “PROTIV”).
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner,v.r.