Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 29. studenoga 2018. godine raspravio je Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2018. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnica predlagatelja je, između ostalog, navela kako se s obzirom na opsežnost potrebnih promjena u području financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe, kojima se uvelike mijenja priroda dosadašnjih odnosa, a ujedno se reguliraju nova područja, predlaže donošenje cjelovitog novog Zakona kojim se na jedinstven i sustavan način uređuje pitanje financiranja političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.
Tijekom rasprave istaknute su slijedeće primjedbe i prijedlozi i to:
- Na članak 5. stavak 2. kojega je predloženo preispitati s obzirom na utvrđene visine sredstava koje je potrebno osigurati u proračunu za redovito godišnje financiranje.
- Na članak 6. u kojemu je potrebno riječi: „konačnim rezultatima izbora“ uskladiti s odredbom članka 94. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor s obzirom da navedeni Zakon definira „službene rezultate izbora“ (ne konačne) kao rezultate koji se „...objavljuju kad se iscrpe sva pravna sredstva u zaštiti biračkog prava ili proteknu rokovi za njihovo podnošenje...“ ili pojam „konačni rezultati izbora“ definirati u članku 3. ovoga Prijedloga kojim je uređeno značenje pojmova. Propisivanjem odredbe na način kako je predloženo u Prijedlogu, radno tijelo Hrvatskoga sabora nadležno za raspoređivanju sredstava iz proračuna za redovito godišnje financiranje, neće imati zakonsko uporište za određivanje odgovarajuće pravno relevantne okolnosti potrebne za utvrđivanje prava na redovito godišnje financiranje te na taj način i raspoređivanja sredstava.
- Na članak 7. u kojemu je potrebno odrediti i političkim strankama mogućnost odricanja od prava na redovito godišnje financiranje iz proračuna jer su i političke stranke i nezavisni zastupnici korisnici sredstava državnog proračuna za redovito godišnje financiranje. Također, potrebno je jasno propisati što će se dešavati sa sredstvima kojih se odrekne zastupnik (sredstva ostaju u proračunu ili se raspoređuju razmjerno).
- Na članak 8. - kako je u stavku 1. propisano kako se prilikom raspoređivanja sredstava uzimaju u obzir liste koje su predložile političke stranke, a te liste se neće mijenjati ni prije ni poslije službenih (konačnih) rezultata izbora u smislu „promjena članstva u političkoj stranci“, potrebno je brisati stavak 2. kao suvišan. Osim toga, predlaže se preispitati odredbu stavka 4. s obzirom na promjenu političke pripadnosti nezavisnog zastupnika, u dijelu pripadanja iznosa sredstava za redovito godišnje financiranje političkoj stranci čiji je on postao član. Također, u odnosu na stavke 3. i 4. potrebno je dostaviti Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav (u daljnjem tekstu: Odbor) obavijest o promijenjenim okolnostima (udruživanje stranaka, promjena političke pripadnosti) relevantnim za donošenje odluke o raspoređivanju sredstava iz državnog proračuna za redovito financiranje kako bi se odluka koja se donosi za svako novo proračunsko razdoblje mogla ažurirati te kako bi Odbor imao potrebnu dokumentaciju sukladno koje bi eventualno mogao izvršiti intervenciju (izmjenu) u odluku o raspoređivanju sredstava.
Na članak 10. stavku 5. u kojemu je propisano kako Odbor „nije dužan isplatiti sredstva“, potrebno je drugačije propisati s obzirom da Odbor ne isplaćuje sredstva nego ih samo raspoređuje. Isplatu izvršava Ministarstvo financija Sektor za izvršavanje proračuna. S obzirom na navedeno trebalo bi propisati kako Ministarstvo financija neće isplatiti sredstva te je u tom slučaju obavijest Odboru s podacima o broju računa, nepotrebna. Osim toga, u odnosu na predloženo rješenje, obveza obavijesti s podacima o broju računa propisana je alternativno (ili otvaranje posebnog računa ili obavijest Odboru s podacima o broju računa), te se može dogoditi da je otvoren poseban račun o čijem otvaranju Odbor nema saznanja jer banka ili Ministarstvo financija o tome nisu dužni obavijestiti Odbor te nije jasno na koji bi način Odbor dobio informaciju o otvaranju računa i eventualno izbjegao pogrešnu zabranu isplate sredstava.
- Na članak 11. - nije jasno zašto je Odbor dužan po završetku poslovne godine objaviti na mrežnim stranicama, između ostalog, izvješće o svim izvršenim isplatama kada jasno proizlazi iz nadležnosti Odbora isključivo raspoređivanje sredstava, a ne i njegova isplata. Naime, potrebno je istaknuti kako Ministarstvo financija Sektor za izvršenja proračuna izvršava isplatu po odluci Odbora. U tom smislu, Ministarstvo izdaje nalog za isplatu te vezano uz to ima potrebnu dokumentaciju, a izvršenje naloga za isplatu vrši Sektor za izvršavanje proračuna. Npr. u praksi se može dogoditi da isplata bude par kuna manja od iznosa koji je raspoređen odlukom Odbora, o čemu Odbor u konačnici nema nikakvih saznanja te se navedena isplata (u tih par kuna) ne poklapa sa sredstvima raspoređenima odlukom. Ako se želi obvezati Odbor na objavu izvješća o isplatama potrebno je odrediti obvezu Ministarstva financija na dostavu izvješća o isplatama (s potrebnim sadržajem) Odboru te propisati rok u kojemu je Ministarstvo financija dužno izvršiti dostavu imajući u vidu rok koji je propisan za objavu izvješća. S obzirom na navedeno primjerenije je, a i administrativno rasterećenije, obvezu objave izvješća o isplatama propisati Ministarstvu financija čija obveza na objavu bi se podudarala s ostalim odredbama ovoga Prijedloga kojima se propisuje slična obveza za određena tijela, ali isključivo za poslove koji su u njihovoj nadležnosti.
- Na članak 18. stavak 6. – predlaže se preispitati odredbu s obzirom da osobe koje su dužne dostaviti izjavu primatelju donacije da se protiv njih ne vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza (npr. komunalne naknade), ne moraju znati za tu okolnost.
- Na članak 29. u odnosu na članak 19. – sporna je mogućnost uračunavanje iznosa navedenih u članku 29. i iznosa u članku 19., a bez određenja maksimalnih iznosa jer se na taj način omogućava pojedinim osobama da doniraju iznose većem broju stranaka u istoj godini.
- Na članak 33. – potrebno je odredbu preispitati u dijelu koji se odnosi na doniranje iznosa neutrošenih sredstava za „općedruštvene potrebe“ s obzirom na proizvoljno shvaćanje navedenog pojma. Predloženo je iste vratiti uplatiocima ili u proračun.
- Na članak 38. – predloženo je odrediti ograničenje ukupnog iznosa troškova izborne promidžbe „...na način da se iznos kuna množi s brojem birača...“.
- Na članak 46. stavak 1. točka 3. – potrebno je odredbu kojom se određuje zabrana financiranja od strane trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska ima više od 5% udjela ili dionica u istom postotku propisati i za trgovačka društava i druge pravne osoba u kojima jedinica samouprave ima udjele i dionice. Također, u stavku 2. potrebno je na drugačiji način urediti što se smatra donacijama iz neimenovanih (anonimnih) izvora, npr. odrediti da su to donacije za koje u trenutku uplate donacije nisu poznati podaci o donatoru i to: ime, prezime i osobni identifikacijski broj.
- Na članak 53. u stavku 2. predloženo je riječi : „230.000,00 kuna“, zamijeniti riječima: „100.00,00 kuna“.
- Na članak 57. - potrebno je preispitati odredbu s obzirom na mogućnost smanjenja vođenja poslovnih knjiga u dijelu koji se odnosi na vođenje poslovnih knjiga od strane „...pojedinačnih kandidata...“. Također predlaže se riječi: „novčanom računovodstvenom načelu“, zamijeniti riječima: „računovodstvenim načelom nastanka“.
- Na članak 64. – istaknuto je kako se prilikom propisivanja navedene odredbe nije vodilo računa o pravnom načelu nemo iudex in causa sua te je navedeno kako Odbor koji donosi odluku o raspoređivanju sredstava ne bi trebao odlučivati i o administrativnim sankcijama već, kako je to predviđeno u člancima 62. i 63. Prijedloga, Državno izborno povjerenstvo. Potrebno je predvidjeti na koji način će se izračunavati obustava isplate, npr. na način da se iznos isplate umanjuje razmjerno vremenskom razdoblju zakašnjenja. Osim toga, potrebno je jasno propisati da li je intencija odredbe o privremenoj obustavi koja traje do urednog izvršenja obveze, isplata cijelog iznosa (koji je obuhvaćen obustavom) nakon izvršenja obveze ili se iznos koji je obuhvaćen obustavom neće isplatiti niti nakon izvršenja obveze. Također, potrebno je jasno odrediti što je „preostali iznos“ s obzirom da je propisano kako politička stranka gubi pravo na isplatu preostalog iznosa za tu proračunsku godinu ako obveza nije uredno izvršena do kraja proračunske godine (npr. iznos koji može biti isplaćen, a koji se odnosi na razdoblje iz članka 52. stavka 2. tj. 60 dana od dana isteka izvještajnog razdoblja u kojem razdoblju politička stranka nije u zakašnjenju s objavom godišnjeg financijskog izvještaja).
- Na DIO SEDMI (članci 65.-85.) – predloženo je na obuhvatniji način urediti „Financiranje referendumskih aktivnosti“ kako bi odredbama bilo uređeno ne samo financiranje referendumskih aktivnosti za one koji podržavaju cilj, odnosno jedan ili više prijedloga koji su predmet referenduma nego npr. i za one koji se protive njegovu raspisivanju.
- Osim navedenoga predlaže se iza članka 6. kojim je određeno „Pravo na redovito godišnje financiranje iz proračuna“ propisati članak 7. u kojemu se određuje „Raspoređivanje sredstava iz proračuna za redovito godišnje financiranje“ te u idućim zasebnim člancima (8., 9. i 10.) posebno urediti odricanje od prava na redovito godišnje financiranje (članak 7. Prijedloga), udruživanje dviju ili više političkih stranaka (članak 8. stavak 3. Prijedloga) te odredbe koje se odnose na nezavisne zastupnika (članak 8. stavci 4. i 5. Prijedloga). Navedeno je potrebno urediti na predloženi način jer po sadržaju (i nomotehnički), a i radi preglednosti teksta zakona, navedeni stavci ne pripadaju članku 8. Prijedloga te se radi o svojevrsnim iznimkama
Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA““ i 3 glasa „SUZDRŽANA“) podupire donošenje ovoga Zakona. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner