Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora održao je 24. studenog 2022. godine tematsku sjednicu (28. sjednicu Odbora) u povodu obilježavanja 25. studenog: Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Sjednica je održana sukladno zaključku s 27. (elektroničke) sjednice Odbora na temu: Djelotvornost uvjetnog kažnjavanja počinitelja obiteljskog nasilja.
Potpredsjednica Odbora Branka Juričev-Martinčev u uvodnom je dijelu govorila da se ovaj dan obilježava s ciljem podizanja svijesti o problemu nasilja nad ženama i djevojkama, a u znak sjećanja na tri sestre Mirabel iz Dominikanske Republike koje je 1960. godine dao pogubiti diktator Rafael Trujillo i koje su postale simbolom nacionalnog i feminističkog otpora. Nadalje, upozorila je na činjenicu da se u Hrvatskoj najviše nasilja nad ženama događa u obitelji te da sve više slučajeva tog nasilja iz prekršajne sfere prava prelazi u kaznenu. Dodala je i da su učinjeni znatni napori u zakonodavnom okviru da se obiteljsko nasilje ozbiljno shvati, da se počinitelji adekvatno kazne i da se žrtve bolje zaštiti, ali da još uvijek postoje poteškoće u provedbi, posebno kada se govori o velikom broju bezuvjetno osuđenih počinitelja.
Iz perspektive postupanja Ministarstva unutarnjih poslova državna tajnica Irena Petrijevčanin Vuksanović predstavila je ključne pomake koji su učinjeni zadnjih godina kada je riječ o radu policijskih službenika na terenu. Navela je primjer ciljane edukacije koja omogućava prepoznavanje i ispravnu kvalifikaciju određenog kaznenog djela iz sfere nasilja nad ženama te identifikaciju obrazaca i procjene rizika nasilničkih ponašanja. Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa i uprave te Udruga za podršku žrtvama i svjedocima potpisali su sporazum o suradnji u provedbi pilot projekta koji žrtvama i svjedocima kaznenih djela pruža sustavniju podršku i pomoć od samog trenutka prijave kaznenog djela policiji. Govoreći o statistici naglasila je da brojke pokazuju zabrinjavajući trend recidivizma istaknuvši da se upravo ponavljanje nasilja događa od onih koji su već ranije bili osuđivani za obiteljsko nasilje ili nasilje nad ženama. Ministarstvo unutarnjih poslova aktivno stavlja naglasak na usavršavanje i senzibilitet u radu sa ženama žrtvama nasilja i do sada je oko 4500 policijskih službenika prošlo edukaciju prevencije nasilja kao i pružanje podrške žrtvama nasilja.
Pomoćnica ministra pravosuđa i uprave Vedrana Šimundža Nikolić istaknula je da se ulažu veliki napori da se osnaži borba protiv nasilja, a kao jedan od alata u toj borbi ratificirana je Istanbulska konvencija kao snažan međunarodnopravni dokument čime se na još jedan način pokazala želja i volja da se u Hrvatskoj učini što više da se pojača i zakonodavni okvir. Također se i u provedbi pokazuje volja da se s nasiljem nad ženama obračuna na najozbiljniji način. Hrvatska je potpisnica svih važnih međunarodnih ugovora i konvencija kada je riječ o zaštiti žena od nasilja te je dio toga i implementiran u nacionalno zakonodavstvo koje se redovnim izmjenama i dopunama kontinuirano osnažuje. Posebno je istaknuta važnost individualiziranog pristupa procjeni rizika za žrtvu nasilja – od omogućavanja davanja sigurnog iskaza bez susreta s počiniteljem do pružanja psihološke podrške žrtvi koja je ujedno i svjedok kaznenoga djela nasilja, najčešće trajne naravi. Nadalje, važno je bolje prepoznavanje toga što je to nasilje nad ženama i nasilje u obitelji te se osim legislative i normativnoga dijela treba ojačati edukacija. Suci bi se trebali specijalizirati i licencirati za ove predmete. Trebalo bi unaprijediti suradnju s organizacijama civilnog društva koje rade na pružanju potpore žrtvama nasilja.
U raspravi su sudionici otvorili niz pitanja koja se tiču problematike zaštite žena od nasilja, primjerice iznalaženja boljeg načina praćenja izvršavanja izrečenih mjera počiniteljima nasilja nad ženama, promjeni sudske prakse u izricanju mjera kao i u samoj kvalifikaciji kaznenoga djela te dosuđivanja oštrijih i konkretnijih kazni počiniteljima. Rečeno je da se osim pružanja podrške žrtvama nasilja trebaju pronaći modaliteti rada i resocijalizacije počinitelja, a kao najvažniju kariku u sprječavanju nasilja naveli su edukaciju koja treba započeti od najranijeg djetinjstva već u vrtiću. Upozoreno je na činjenicu da je velik broj prekršajnih prijava iz domene nasilja u obitelji doveo do još veće brutalizacije i težih oblika nasilja jer počinitelji koji dobiju novčanu ili uvjetnu kaznu ponovnim vraćanjem u obitelj čine nova i sve teža djela nasilja. U tom je kontekstu rečeno da se upravo takva situacija može sanirati prevencijom i rješavanjem uzroka problema i radom s obitelji u kojoj postoje rizici od nasilja, a ne samo kažnjavanjem i saniranjem posljedica nasilja.
PREDSJEDNICA ODBORA
Izv. prof. dr. sc. Marija Selak Raspudić, v.r.