Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj 21. travnja 2021. godine, raspravljao je o Konačnom Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 106, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 20. siječnja 2021. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.
Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona kojim se želi produžiti rok iz Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama u članku 10. postojećeg zakona s 30. lipnja 2018. godine na 30. lipnja 2021. godine, ali samo za područja pogođena potresima u ožujku i prosincu 2020. godine. Na taj način bi se u obuhvat Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom uvrstio i onaj dio građevina nastradalih u potresima za koje se do navedenog novog roka, odnosno do najkasnije 30. lipnja 2021. godine, podnesu zahtjevi za legalizaciju nadležnom upravnom tijelu.
Predstavnik predlagatelja je pojasnio kako je nakon potresa izašlo na vidjelo da određeni broj građana u potresom pogođenim područjima, bilo zbog svoje neupućenosti, bilo zbog loše financijske situacije, nije za ozakonjenje svojih kuća u propisanom roku podnio zahtjev, a te su kuće, kao i ostale, oštećene ili uništene u potresima.
Naglasio je da se ovim Prijedlogom zakona želi pomoći ljudima na Banovini, dati im priliku da obnove svoje kuće i zadržati građane na tim prostorima, te omogućiti ljudima koji su živjeli u nelegalnoj kući da i dalje žive u toj kući.
Istaknuo je da se radi o ljudima koji žive u kućama koje se tretiraju kao nelegalne i koje kao takve neće moći biti obnovljene. Kao jedini kriterij istaknuo je potresom pogođeno područje, a glavni cilj je da ljudi ostanu živjeti gdje su živjeli, a posebno na Banovini. Predstavnik predlagatelja pojasnio je kako ovaj Prijedlog zakona ne bi omogućio legalizaciju zgrada koje nisu oštećene na tim područjima zahvaćenim potresom.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je obrazložio mišljenje Vlade Republike Hrvatske koja je Hrvatskom saboru predložila da ne prihvati ovaj Konačni Prijedlog zakona i podsjetio kako je rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje navedenih zgrada istekao 30. lipnja 2018. te je procijenjeno da je takav rok bio primjeren jer je Zakon stupio na snagu u srpnju 2012.g. istaknuo je kako je predloženo rješenje paušalno s obzirom na to da se njime u povoljniji položaj stavljaju građani čije su nekretnine stradale u potresu a koji bi na ovaj način ostvarili i pravo na ozakonjenje i pravo na obnovu u odnosu na druge vlasnike nezakonito izgrađenih neozakonjenih zgrada koji ne bi imali nikakva prava vezano za status njihovih nekretnina.
Nadalje smatra da je prije bilo kakve intervencije u Zakon koji se bavi kompleksnom materijom kao što je ozakonjenje zgrada potrebno izraditi detaljnu analizu učinaka propisa i analizu podataka o štetama na nezakonito izgrađenim zgradama prouzročenim potresima.
U raspravi je izneseno niz primjedbi na predmetni Prijedlog zakona:
- ne zna se točan broj takvih objekata kojima je na tim područjima potrebna legalizacija,
- nije navedeno da je za isto potrebno osigurati dodatna sredstva iz proračuna
- nije napravljen izračun koliko je sredstava u proračunu potrebno osigurati za isto
- upitan je ustavno-pravni aspekt ovog Prijedloga zakona
- nije definiran načina financiranja postupaka i snošenja troškova te legalizacije
- neopravdanost ovoga prijedloga zakona sa političkog i gospodarskog stajališta
Izraženo je mišljenje prema kojemu je potreban sustavni pristup u rješavanju ovog postojećeg problema upravo zato što je vangabaritna izgradnja na području cijele RH jako velika, te je, posebno s aspekta ustavnosti, iznesen prijedlog da bi se problematika vezana uz nelegalne objekte trebala rješavati na razini cijele Republike Hrvatske.
Članovi Odbora smatraju kako je problematika iznesena u ovom Konačnom prijedlogu Zakona objektivna te je potrebno iznaći rješenje za isto.
Članica odbora iznijela je prijedlog prema kojemu bi bilo potrebno iznaći mehanizam za najbolje rješenje ovog problema na Banovini, a da se pri tome obuhvate kriterij potpomognutih područja, kriterij katastrofe i kriterij područja od posebne državne skrbi vodeći pri tome računa da sve bude u skladu sa Zakonom. Također, postavila je pitanje statusa ljudi iz Bosne i Hercegovine koji su naseljavani na tom području temeljem darovnica a imaju neriješene imovinsko-pravne odnose.
Na kraju rasprave, predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je kako u segmentu obnove nelegalno izgrađeni objekti nisu jedini problem koji se treba riješiti ne samo na području Banovine nego na cjelokupnom području zahvaćenom potresima. Najavio je kako će svi postojeći problemi u procesu obnove biti predmetom dorađenog Programa mjera, te kako će jedna od komponenti biti i problem nelegaliziranih oštećenih objekata, ali nakon što se evidentiraju svi postojeći slučajevi.
Zaključno je naglasio da je Vlada RH upoznata sa tim problemom i najavio da će u roku od 60 dana iznijeti prijedlog rješenja problema nelegaliziranih potresima oštećenih objekata čime će se obuhvatiti i ono što je intencija ovoga Prijedloga zakona.
Predstavnik predlagatelja je izrazio je zadovoljstvo što su predstavnici Vlade RH svjesni ovog problema i što traže rješenje za isto.
Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (6 glasova „za“, 3 glasa „protiv“, 2 glasa „suzdržan“) donio sljedeći zaključak:
NE PRIHVAĆA SE DONOŠENJE ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.
PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar