Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 25. sjednici održanoj 18. svibnja 2022. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2022. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija rekao kako se ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2022. predlaže povećanje ukupnih prihoda za 6,6 milijardi kuna, na 171 milijardu kuna. Rashodna strana raste za 10,9 milijardi kuna, na 184,7 milijardi kuna. Povećanje rashoda najvećim dijelom odnosi se na sustav zdravstva, mirovine i mirovinska primanja, povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama, osiguranje zaliha plina, nabavu robnih zaliha te prihvat i zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica. Procjenjuje se da će planirani deficit općeg proračuna u 2022. godini prema ESA 2010 metodologiji iznositi 13,4 milijardi kuna odnosno 2,8%. Nadalje, izneseno je da se očekuje realni rast BDP-a od 3%, rast indeksa potrošačkih cijena od 7,8%, rast zaposlenosti od 2,8%.
Predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture iznio je kako je tekući financijski plan za 2022. godinu iznosio ukupno 10.229.298.867 kuna, a nakon rebalansa iznosi 9.885.005.956 kuna, dok iznos u limitu ostaje isti, 6.291.882.489 kuna. U limitu je ukupno preraspodijeljeno 252.541.830 kuna odnosno 2,5% sredstava. Ukupno smanjenje tekućeg financijskog plana Ministarstva nakon rebalansa iznosi 344.292.911 kuna, a rezultat je većeg smanjenja nego povećanja planiranih sredstava na stavkama i izvorima koji nisu u limitu te ne utječu na deficit. Smanjenje se najvećim dijelom odnosi na planirana sredstva pomoći EU, iz razloga što očekivana dinamika provedbe pojedinih podprojekata, za koje su sredstva planirana u okviru OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost, nije u potpunosti postignuta zbog dugotrajnosti postupaka javne nabave.
Nastavno, predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iz djelokruga rada Odbora, društva: Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura iznijeli su izmjene i dopune svojih financijskih planova za 2022. godinu te projekcije za 2023. i 2024. godinu.
Ukupni planirani prihodi Hrvatskih cesta Prijedlogom ovih izmjena i dopuna smanjeni su 2,34%, a rashodi su povećani za 4,79% u odnosu na originalni plan. Predviđen je deficit u iznosu od 258,00 milijuna kuna, što je jednako usvojenom planu. Najznačajniju stavku prihoda poslovanja čini naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta (0,80 kuna po litri naplaćene trošarine na energente) propisana Zakonom o cestama. Povećani su prihodi od prodaje nefinancijske imovine i prihodi po posebnim propisima. Nastavljaju se aktivnosti na povlačenju sredstava za financiranje EU projekata i programa u ukupnom iznosu od 1.214,24 milijuna kuna. Smanjena su sredstva za financiranje EU projekata i programa za 83,94 milijuna kuna jer je izmijenjena dinamika povlačenja sredstava zbog ex-post kontrola projekta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom. Povećanje rashoda se odnosi na radove na sanaciji posljedica potresa i povećanje troškova zbog rasta cijena energenata.
Prijedlogom ovih izmjena i dopuna prihodi i rashodi poslovanja Hrvatskih autocesta povećani su 0,05%, što će rezultirati suficitom koji u odnosu na usvojeni plan raste za 373.000 kuna. Nastavljaju se investicijske aktivnosti na izgradnji autoceste A5 Granica Republike Mađarske – Beli Manastir – Osijek – Svilaj, dionica Beli Manastir – Halasica dužine 17,5 kilometara te započinje nastavak izgradnje autoceste A7 Rupa – Rijeka – Žuta Lokva, Sektor Križišće – Žuta Lokva i nastavak izgradnje autoceste A11 Zagreb – Sisak. Također, nastavljaju se aktivnosti na projektima financiranim iz bespovratnih sredstava EU fondova (Crocodile 2 Croatia i Crocodile 3 Croatia) kao i manji projekti izgradnje, sanacije, održavanja i opremanja autoceste ugovoreni tijekom 2020. i 2021. godine.
Ukupni planirani prihodi HŽ Putničkog prijevoza predloženim izmjenama i dopunama povećani su za 2,7%, a rashodi 0,04% u odnosu na usvojeni plan, što rezultira manjkom prihoda u odnosu na rashode u iznosu od 226.995.479 kuna. Do povećanja prihoda došlo je kao naknada za javnu uslugu vezano uz nastavak mjera besplatnog željezničkog prijevoza za stanovnike Sisačko-moslavačke županije na svim relacijama unutar Republike Hrvatske. Također, provodi se pilot-projekt besplatnog javnog željezničkog prijevoza djece i učenika osnovnih i srednjih škola na području Republike Hrvatske. Nadalje, na smanjenje vlastitih prihoda od prijevoza utjecalo je smanjenje broja prevezenih putnika uslijed pandemije i remonti pruga na većem dijelu mreže HŽ-a što znatno smanjuje kvalitetu i količinu prijevoza, iako je u prvom tromjesečju 2022. primjetan blagi oporavak. Do kraja ove godine očekuje se isporuka još pet vlakova (ove godine sveukupno deset), a do kraja 2024. još trideset vlakova.
Ukupni planirani prihodi HŽ Infrastrukture prijedlogom ovih izmjena i dopuna manji su za 12,40% u odnosu na usvojeni plan. Smanjenje planiranih sredstava ponajprije se temelji na smanjenju prihoda od prijenosa EU sredstava kojima se financiraju investicije u željezničku infrastrukturu iz OPKK i CEF programa, u iznosu od 236.054.000 kuna.
Povećana su ulaganja i obim radova na 250 km pruga, u tijeku su natječaji za dionice Hrvatski Leskovac-Karlovac i Dugo Selo-Novska. U Prijedlogu izmjene plana za 2022. godinu su programi investicijskih aktivnosti obnove i modernizacije pruga za lokalni, regionalni i međunarodni promet, obnovu i modernizaciju željezničkog čvorišta Zagreb, aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjeline te za izgradnju novih pruga i kolosijeka.
U raspravi je izneseno kako se, unatoč sporijoj provedbi projekata uslijed niza ograničavajućih okolnosti, nastavljaju financirati važni projekti. Raspravljano je o tekućoj likvidnosti i poteškoćama u poslovanju društava te je izneseno mišljenje da, zbog rasta cijena, u ovom trenutku nije moguće procijeniti kretanje rashoda poslovanja do kraja godine.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, većinom glasova (6 glasova ”za” i 1 glas ”suzdržan”), odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU
te sljedećih odluka:
• Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
• Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
• Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
• Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
• Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
• Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
• Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
• Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
• Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić, dipl.ing.građ.