Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 3. sjednici, održanoj 10. studenoga 2020. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.
Odbor je u smislu članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.
Kretanja prihoda državnog proračuna u razdoblju 2021. – 2023. određena su očekivanim oporavkom gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir i učinke najavljenih poreznih izmjena u okviru poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost i poreza na dohodak. Osim toga, značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstava iz EU fondova. U fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz novog instrumenta EU Nove generacije, koja će se usmjeriti za pomoć u likvidnosti gospodarstvu, za očuvanje i potporu otvaranju radnih mjesta te za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte, za što je predviđeno gotovo 6 milijardi eura bespovratnih sredstava do kraja 2026. godine. Uz to, u proračunu su projicirana i sredstva iz Fonda solidarnosti EU za financiranje dijela obnove javne infrastrukture, ponajprije obrazovne, zdravstvene i kulturne oštećene u potresu.
Ukupni prihodi u 2021. godini planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, dok su za 2022. projicirani u iznosu od 152,7 milijardi kuna. Daljnjim rastom gospodarske aktivnosti prema kraju razdoblja ukupni prihodi proračuna za 2023. godinu projiciraju se u iznosu od 152,9 milijardi kuna.
U 2021. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 157,9 milijardi kuna, što je 7,2% ili 10,6 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2020. godinu. U 2022. godini ukupni rashodi dosegnut će razinu od 160,0 milijardi kuna, a u 2023. godini projiciraju se na razini od 157,2 milijarde kuna.
Na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja predviđena su sredstva u iznosu od 19.849.502.873 milijardi kuna za 2021. godinu što predstavlja 1.982.227.217 milijardi kuna odnosno 11,09 % više u odnosu na 2020. godinu. Također, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je na pozicijama Ministarstva znanosti i obrazovanja jedna od značajnijih promjena, koja bilježi porast proračunskih pozicija, zasigurno pozicija vezana uz rad Hrvatske zaklade za znanost za financiranje programa doktoranada i poslijedoktoranada, a koja ovim Prijedlogom raste za 13,5 milijuna kuna. Isto tako, naglasio je kako se određeni rast bilježi i na pozicijama obrazovanja nacionalnih manjina, kao i za naobrazbu djece u predškolskim programima te pozicije koje se odnose na izdavanje domaćih znanstvenih časopisa. Jednako tako, povećanje sredstava bilježi se na pozicijama članstva u međunarodnim udrugama, kao i povećavanje sredstava za kapitalne investicije u osnovnim i srednjim školama prema kojima će se primjerice financirati izgradnja Srednje škole “Donji Miholjac” i Osnovne škole “Vladimira Nazora” u Svetom Iliji, te rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole “Nikole Andrića” u Vukovaru.
Na poziciji Ministarstva kulture i medija u 2021. godini bilježi se rast ukupnog proračuna od 1,17 % u odnosu na 2020. godinu ili 15.704.773,98 kn. Predstavljajući proračun ministrica je istaknula kako se u 2021. godini očekuje pojačano povlačenje sredstava iz EU po dospjelim ugovorenim programima te je povećanje na izvorima EU čak 29% ili 61.515.546,94 kn (poglavito na poziciji ESF). Tako da je iznos na EU izvorima porastao s 211.242.972,46 kn u 2020. godini na 272.758.519,40 kn u 2021. godini. Od ostalih izvora očekivan je smanjeni prihod od igara na sreću (-13 % ili -8.328.105,00 kn), dok se kod prihoda od spomeničke rente očekuje povećanje za 100 % ( 20.000.000 kn) pod uvjetom da u 2021. godini ne dođe do obustave plaćanja spomeničke rente kao i normalnog funkcioniranja gospodarstva. Ministarstvo kulture i medija u 2021. godini planira i na sredstva iz inicijative REACT-EU - za potpore kulturnom sektoru uslijed epidemije koronavirusa u početnom iznosu od 10.000.000 kn. Ujedno će Ministarstvo kulture i medija u 2021. godini biti korisnik i Fonda solidarnosti. Jednako tako, vezano za rashodovnu stranu proračuna valja istaknuti kako kulturni proračun za 2021. godinu nastoji stabilizirati kulturni sustav vidno uzdrman epidemijom koronavirusa. Kulturni sektor u svojoj izvedbenoj formi jedan je od najpogođenijih epidemijom, a u baštinskoj i potresom.
Prijedlogom proračuna za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti predviđena su sredstva u iznosu od 80.183.586 milijuna kuna što je za 3.991.477 milijuna kuna više u odnosu na 2020. godinu.
U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su Prijedlog proračuna za 2021. godinu s projekcijama za 2022. i 2023. godinu. Isto tako,većina članova ocijenila je da su unatoč okolnostima koje su zadesile Republiku Hrvatsku uzrokovane epidemijom virusa COVID-19 osigurana proračunska sredstva koja bilježe povećanje na pozicijama Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i medija te Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Također, u raspravi je pohvaljen angažman i aktivnosti resornih ministarstava koja se odnose na apsorpciju sredstava iz EU fondova, no jednako tako, ukazano je i na potrebu ulaganja dodatnog napora kako bi se u okviru budućih projekata kroz jačanje kapaciteta institucija pronašao model za sufinanciranje okvirnog programa EU za znanost i istraživanje HORIZON.
Jedno od postavljenih pitanja odnosi se i na nastavak provedbe Cjelovite kurikularne reforme. U tom smislu predstavnik predlagatelja istaknuo je da se proračunska pozicija Cjelovite kurikularne reforme financira s različitih proračunskih stavki budući da se većina reformskih aktivnosti osigurava iz fondova EU. K tome, istaknuo je da su sredstva za podršku provedbe Cjelovite kurikularne reforme, uključujući i edukacije nastavnog osoblja, osigurana u iznosu od 61.974.833,58 kn za 2021. godinu.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova “ZA” i 2 glasa “PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković