Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 11. studenoga 2021. godine razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. O Prijedlogu Državnog proračuna i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P.Z. br. 203 na sjednici ovog Odbora provedena je objedinjena rasprava.
U uvodnom dijelu predstavnici predlagatelja ukratko su iznijeli osnovne značajke Prijedloga Državnog proračuna. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2022. godini planirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, dok su za 2023. projicirani u iznosu od 167,7 milijardi kuna, te na sličnoj razini ostaju i 2024. godine. Ukupni rashodi državnog proračuna u 2022. godini planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je 3,9% ili 6,5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu. U 2023. godini ukupni rashodi planirani su razini od 169,8 milijardi kuna, a u 2024. projiciraju se na razini od 166,5 milijardi kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 164,5 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 173,8 milijardi kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2022. godinu iznosi 9,3 milijardi kuna ili 2,1% bruto domaćeg proizvoda. U 2023. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 2,1 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a dok se u 2024. očekuje višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,2% BDP-a.
S obzirom na djelokrug rada Odbora, o svojim razdjelima u Državnom proračunu očitovali su se predstavnici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva turizma i sporta, Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, te Ureda pravobranitelja za djecu.
Razdjel Ureda pravobranitelja za djecu u 2022. godini povećava se za 500 tisuća kuna u odnosu na 2021. godinu. Planira se, pored obavljanja redovnih poslova Ureda, dio sredstava utrošiti na obnovu prostora Ureda u Zagrebu koji je oštećen u potresu, uređenje prostorija izmještenih ureda u Rijeci i Osijeku, te nabavku automobila za ured u Splitu. Dio sredstava planirano je utrošiti radi povećanja broja članova Mreže mladih savjetnika Pravobraniteljice sa sadašnjih 20 na planiranih 25, kako bi se povećala participacija mladih i omogućilo im se sudjelovanje u raspravama koje se na njih odnose.
Razdjel Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, iako nominalno manji u 2021. godini no će biti u 2022. godini, u dijelu koji se odnosi na programe socijalne skrbi povećava se za 160 milijuna kuna. Naime, u Prijedlogu Državnog proračuna osigurana su dodatna sredstva za povećanje socijalnih naknada uslijed primjene novog Zakona o socijalnoj skrbi i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu.
Razdjel Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade također se povećava u odnosu na 2021. godinu, i to za oko 150 milijuna kuna. Razlog je, između ostaloga, i taj što su u njemu planirana sredstva za provedbu izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima će se osigurati povećana naknada za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta. Vezano uz mjere demografske politike, istaknuto je kako je proračun u tom dijelu horizontalan, te se sve stavke ne vide u razdjelu Središnjeg državnog ureda, nego su iskazane na stavkama državnih tijela koja su nadležna za njihovu provedbu. U raspravi su članovi Odbora podržali demografske mjere koje je predstavila Državna tajnica, osobito povećanje limita roditeljskih naknada (za drugih šest mjeseci djetetova života) na 7.500 kuna, te mjere usmjerene poboljšanju kvalitete života mladih obitelji, poput izgradnje dječjih vrtića u sredinama u kojima ih nije bilo.
Razdjel Ministarstva turizma i sporta također je manji no u 2021. godini, u dijelu koji se odnosi na sport za oko 50 milijuna kuna. Kako je obrazloženo, ovakvo smanjenje je uobičajeno za godine u kojima se ne događaju Olimpijske igre, zbog izostanka troškova koji se planiraju uz održavanje Olimpijskih igara. Sredstva namijenjena za sport bit će dostatna za planirane programe javnih potreba u sportu na državnoj razini u okviru važećeg Zakona o sportu. Istaknuto je kako se planira donijeti novi Zakon o sportu, prvotno planiran za četvrti kvartal 2021. godine, a po najavama trebao bi u zakonodavnoj proceduri Hrvatskoga sabora biti u drugom kvartalu 2022. godine. Bude li novi zakon donesen, na nekim stavkama neće biti dovoljno sredstava, no unutarnjim rebalansom iznaći će se dovoljno sredstava za sve potrebne troškove.
U raspravi je izražena zabrinutost zbog rasta nominalnog duga, s obzirom da je rečeno kako su rashodi pod kontrolom, te je postavljeno pitanje koji su sektori kreatori rasta duga. Pojašnjeno je kako je nominalni dug vezan uz deficit proračuna, dok imamo deficit, rast će i nominalni dug, no to ne bi trebalo biti zabrinjavajuće dok bilježimo gospodarsi rast.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (5 glasova za i 3 glasa suzdržan) prihvatili sljedeći Zaključak:
"Predlaže se Hrvatskome saboru da donese Državni proračun Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu."
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Vesna Vučemilović