Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 26. sjednici održanoj 17. travnja 2013. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim maticama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. travnja 2013. godine.
Odbor je prijedlog ovog zakona razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Članovi Odbora raspolagali su mišljenjem i prijedlozima amandmana udruge Trans Aid Hrvatska te vanjskog člana Odbora Željka Mraza.
U raspravi je su se članovi Odbora posebno osvrnuli na novi članak 7. kojeg nije bilo u prvom čitanju ovoga zakonskog prijedloga. Naime, tim je člankom dodan članak 9.a koji se odnosi na promjenu spola kao izmjene podataka u temeljnom upisu, a koji se upisuje u maticu rođenih na temelju rješenja nadležnog ureda. Ovo rješenje donosi se na temelju mišljenja nadležnog tijela o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, sukladno medicinskoj dokumentaciji nadležnog liječnika ili zdravstvene ustanove.
Predstavnicima LGBT udruga posebno je sporan drugi stavak predloženog članka koji se odnosi na propis kojim će se urediti način prikupljanja spomenute medicinske dokumentacije te utvrđivanje uvjeta i pretpostavki za promjenu spola i života u drugom rodnom identitetu. Ova pitanja sada su uređena Naputkom za provedbu Zakona o državnim maticama (NN 107/93) te Pravilnikom o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije o promjeni spola (NN 121/11) s tim što su se ti akti selektivno provodili. Izneseno je mišljenje da provedba predložene zakonske odredbe ovisi o mišljenju nadležnog tijela (Ministarstva zdravlja) te da se ostvarivanje ovog prava odgađa do stupanja na snagu spomenutog propisa. Stoga je predložena izmjena koja znatno pojednostavljuje i ubrzava postupak upisa promjene spola u državne matice, a jamči jednaku vjerodostojnost tog upisa, na način da se „promjena spola kao izmjena podataka u temeljnom upisu, upisuje u maticu rođenih na temelju rješenja nadležnog ureda, s tim da se ovo rješenje o upisu promjene spola u maticu rođenih donese temeljem zahtjeva osobe koja traži promjenu spola ili njezinog zakonskog zastupnika, ukoliko je osoba maloljetna i potvrde psihologa da je podnositelj zahtjeva promijenio spol ili živi u drugom rodnom identitetu te potvrde izabranog liječnika opće/obiteljske medicine podnositelja zahtjeva o tome da je podnositelj zahtjeva promijenio spol ili živi u drugom rodnom identitetu”.
Pojedini zastupnici - članovi Odbora obvezali su se preuzeti spomenute amandmane LGBT udruga te ih osobno preložiti Hrvatskome saboru na usvajanje. Mišljenja su da je potrebno donijeti poseban zakon kojim bi se uredila skrb o rodno-distrofičnim osobama, odnosno šire uredila ova iznimno osjetljiva problematika, dok se predloženim člankom u ovom Konačnom prijedlogu zakona uređuje samo dio o evidentiranju promjene spola, odnosnu naknadni upis u maticu rođenih.
U raspravi su iznesena i drugačija mišljenja koja se prije svega odnose na predmet ovog zakona, a to je evidentiranje osobnih stanja građana, odnosno upis činjenica kao što su primjerice rođenje, zaključenje braka i upis smrti, te da stoga promjene osobnih stanja ne bi trebale biti predmet ovog zakona nego posebnih zakona kojima bi se one sveobuhvatnije riješile, čime bi se, kako je istaknuto, postigla veća pravna sigurnost.
Izraženo je i mišljenje da predložena odredba čl. 7. izlazi izvan okvira ovoga Zakona budući da mijenja statusna obilježja te omogućava slobodan izbor spola, što predstavlja ozakonjenje rodne ideologije, a što nije predmet ovoga Zakona. Kako je rečeno, predloženom dopunom omogućuje se manipuliranje identitetom što može dovesti do pravne nesigurnosti.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNIM MATICAMA
uz sljedeći Amandman
Iza članka 28. dodaje se novi članak 29. koji glasi:
„Iza članka 44. dodaje se novi članak 44.a koji glasi:
Članak 44.a
Matične knjige oduzete vjerskim zajednicama za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, Republika Hrvatska obvezuje se dati u vlasništvo, ali ne u posjed vjerskim zajednicama.
Ovlašteni službenici vjerskih zajednica koje imaju regulirane odnose s Republikom Hrvatskom imaju pravo uvida u svoje matične knjige.
Matične knjige ostaju u posjedu u ustanovama Republike Hrvatske radi stručne obrade, zaštite i korištenja.“
Članak 29. postaje članak 30.
Obrazloženje:
Različite vjerske zajednice koje imaju potpisan Ugovor o pitanjima od zajedničkih interesa s Vladom RH – Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj; Islamska zajednica; Evangelička crkva, Reformirana kršćanska crkva, Evanđeoska pentekostna crkva, Kršćanska adventistička crkva i Savez baptističkih crkava u RH (Narodne novine 196/2003) u članku 16., a Koordinacija židovskih općina i Židovska vjerska zajednica Bet Israel (Narodne novine 4/2012) u članku 17. imaju određena prava koje na žalost ne mogu ostvariti zbog članka 44. Zakona o državnim maticama.
Naime, članak 16. navedenih Ugovora glasi:
„Kulturna i umjetnička baština Crkava, te brojni dokumenti pohranjeni u arhivima i knjižnicama crkava sačinjavaju dragocjeni dio cjelokupne hrvatske kulturne baštine. Crkve žele nastaviti služenje društvenoj zajednici i svojom kulturnom baštinom, omogućujući svima koje zanima da to bogatstvo upoznaju, da se njime koriste i da ga proučavaju.
Ugovorne strane će surađivati u popisu i zaštiti baštine iz stavka 1. ovog članka i brinuti se da ona bude dostupna građanima sukladno propisima o zaštiti i očuvanju kulturne baštine Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska se obvezuje da će Crkvama dati u vlasništvo, ali ne i u posjed, sve njihove matične knjige i arhivsko gradivo koje je sada u vlasništvu Republike Hrvatske, a oduzeto za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, te se smatraju arhivskim gradivom. Matične knjige i arhivsko gradivo ostaju u posjedu u ustanovama kulture radi stručne obrade, zaštite i korištenja.“
Navedeni članak Ugovora predstavlja pravnu osnovu temeljem koje vjerske zajednice trebaju imati pravo uvida u svoje matične knjige oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a što mora biti uvaženo i kroz Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim maticama, te je stoga i Odbor podržao predloženi amandman.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin