Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 22. sjednici održanoj 20. studenog 2018. godine raspravio je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019.godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018.godine.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na temelju svoje nadležnosti čl.179. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o navedenom kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnici Vlade Republike Hrvatske istakli su sljedeće: makroekonomski okvir stope rasta za 2019.godinu za Hrvatsku je 2,9 % kako se i predviđa realni rast bruto domaćeg proizvoda.
Gospodarski rast će se kroz čitavo projekcijsko razdoblje temeljiti na pozitivnom doprinosu domaće proizvodnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje biti blago negativan.
Promatrajući pojedinačne sastavnice s rashodne strane BDP-a najveći doprinos rasta gospodarske aktivnosti dolazit će od izvoza roba i usluga, nakon čega slijedi osobna potrošnja.
U čitavom projekcijskom razdoblju očekuje se niska i stabilna inflacija te dalje smanjivanje stope nezaposlenosti.
Ukupni prihodi Državnog proračuna za 2019. godinu projicirani su u iznosu od 136,1 milijardi kuna što predstavlja rast od 5,5% u odnosu na plan od 2018.godine (odnosno 5,3% u odnosu na novi plan 2018.)
U 2020. godini projicirani su u iznosu od 138,5 milijardi kuna, a u 2021.godini u iznosu od 140,7 milijardi kuna.
Ukupni prihodi u 2019. godini određeni su očekivanim rastom gospodarske aktivnosti,uzimajući u obzir fiskalne učinke trećeg kruga poreznog rasterećenja.
Porezni prihodi bilježe rast od 4,3% u odnosu na Plan za 2018. godinu.
PDV-51,8 milijardi kuna-rast od 4,4%.
Rashodi državnog proračuna u 2019. godini za zaposlene iznose 29,1 milijardi kuna s povećanjem od 1,1 milijarde kuna u odnosu na proračun 2018. godine (povećanje od 838,1 milijarde kuna, u odnosu na novi plan), zbog predsjedavanja RH Vijećem Europe, jer će određeni broj djelatnika tijekom 2019. godine biti raspoređeni u Bruxellesu.
Materijalni rashodi iznose 14,4 milijarde kuna, povećanje je od 1,2 milijarde u odnosu na proračun 2018. godine. Materijalni rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora financiranja povećavaju se za 742,5 milijardi kuna.
Porez na dobit iznosi 8,8 milijardi kuna, rast 6,2%,odnosno 4,8%., to je procjena rezultata poslovnih subjekata prethodne godine.
Ukupni rashodi državnog proračuna u 2019. planirani su u iznosu od 140,3 milijarde kuna, što je 6,9 milijardi kuna više u odnosu na proračun 2018. godine. (povećanje 8,5 milijardi kuna u odnosu na novi plan).
Doprinos RH proračunu EU iznosi 142,2 milijuna kuna, a u Fond za sufinanciranje EU projekata iznosi 200 milijuna kuna, dijelom zbog nadoknada sredstava koja su se do sada izdvajala iz udjela u porezu na dohodak.
Za predsjedavanje RH Europskom unijom predviđena su sredstva u iznosu od 160,3 milijuna kuna.
Predstavnice Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske podržale su Državni proračun za 2019. godinu i potom izložile proračun za Državni ured, koji je planom za 2018. godinu povećan za 3.081.527 kuna što iznosi u tekućoj godini 78.173.823 kuna. Prijedlog proračuna za 2019. godinu iznosi 81.037.952,00 kuna (Ind.107,9%). Projekcije proračuna za 2020. godinu (Ind.101,3%) odnosno 82.111.840, a za 2021. godinu (Ind.100,8%) odnosno, 82.725.069,00 kuna. Prihodi od igara na sreću u 2018. godine Planom iznose 7.491.789,00 kuna, prijedlog Plana za 2019.godine od igara na sreću povećani su na 103,7%, 2020. godine na 103,00%, a 2021. godine na 102,9%.
Hrvatska matica iseljenika planom za 2019.godinu ima znatno povećanje Ind.145,3% odnosno 8.868.800 kuna, od čega su vlastiti prihodi 1.217.300,00 kuna. Za 2020.godinu i 2021.godinu sredstva su Prijedlogom plana uglavnom ostaju ista.
Nakon provedene rasprave Odbor je odlučio jednoglasno (8 glasova ZA) predložiti Hrvatskom saboru da donese:
Državni proračun Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je predložio predsjednika Odbora prof.dr.sc.Božu Ljubića.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Božo Ljubić