Zagreb – Odbor za obitelj, mlade i sport održao je u srijedu tematsku sjednicu posvećenu osamostaljivanju mladih. Uz saborske zastupnike, na sjednici su sudjelovali predstavnici nadležnih tijela državne uprave te predstavnici mladih i njihovih udruženja.
Predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović u uvodnom je obraćanju istaknula kako ovu sjednicu posvećuje mladima i izazovima s kojima se susreću u procesu osamostaljivanja. Naglasila je kako mladi, što potvrđuju i brojna istraživanja, žele ostati u Hrvatskoj, raditi, stvarati obitelj i aktivno doprinositi razvoju društva. Kazala je kako dostupni podaci pokazuju da se mladi u Hrvatskoj osamostaljuju kasnije nego mladi u Europskoj uniji. – Prema dostupnim analizama, prosječna dob osamostaljivanja mladih u Hrvatskoj prelazi 31 godinu, što je iznad europskog prosjeka, rekla je Vučemilović.
– Istodobno, cijene najma i kupnje stanova rastu brže od plaća, dok je udio mladih zaposlenih na određeno vrijeme i dalje među najvišima u Europskoj uniji. Takve okolnosti dodatno otežavaju planiranje budućnosti i donošenje važnih životnih odluka, istaknula je Vučemilović dodavši kako sve navedeno stvara pritisak na mlade ljude koji žele započeti samostalan život, osnovati obitelj i dugoročno planirati budućnost.
Predsjednica Odbora Vučemilović kazala je kako je cilj današnje sjednice otvoreno razgovarati o tome što mladi vide i prepoznaju kao najveće prepreke u procesu osamostaljivanja, koje su mogućnosti za unaprjeđenje postojećih politika i mjera te kako stvoriti uvjete u kojima će mladi imati priliku osamostaliti se pravodobno, bez nepotrebnih i prekomjernih rizika.
Tajnik Savjeta mladih Republike Hrvatske Tomislav Karaula istaknuo je kako je osamostaljivanje mladih istodobno pitanje mladih, obitelji i demografije, ali prije svega budućnosti Hrvatske. Naglasio je kako se u raspravama o osamostaljivanju mladih često govori o statistikama, tržištu rada, stanovima, kreditima i demografskim pokazateljima, no da se iza svih tih podataka nalazi jednostavno i ključno pitanje, a to je može li mlada osoba u Hrvatskoj s optimizmom planirati svoju budućnost.
Karaula je kazao kako živimo u vremenu velikih promjena i neizvjesnosti te da su generacije mladih koje danas ulaze na tržište rada odrastale suočene s gospodarskim izazovima, pandemijom, inflacijom, ratom na europskom tlu i brojnim drugim okolnostima koje su značajno oblikovale svakodnevni život cijele generacije.
– Zbog toga mladi danas, više nego ikad, traže sigurnost, predvidljivost i priliku da samostalno planiraju svoju budućnost u Hrvatskoj, rekao je Karaula. Istaknuo je kako je važno da institucije Republike Hrvatske prepoznaju izazove s kojima se mladi susreću te kontinuirano rade na stvaranju uvjeta za kvalitetniji život i bolje mogućnosti za njihovo osamostaljivanje. Dodao je kako današnja rasprava ne predstavlja kritiku, već priliku da se iz perspektive mladih dodatno osnaže već započeti procesi i mjere te ubrzaju aktivnosti koje mogu donijeti konkretnije i brže rezultate. – Cilj je zajednički pronaći odgovore na izazove s kojima se mladi suočavaju i stvoriti okruženje u kojem će moći ostvariti svoje životne planove, naglasio je Karaula.
Izrazio je uvjerenje da se zajedničkim djelovanjem Hrvatskog sabora, Vlade, nadležnih ministarstava , jedinica lokalne samouprave, Savjeta mladih, obrazovnih institucija i organizacija civilnog društva mogu pronaći kvalitetna rješenja za pitanja koja su pred nama te mladima omogućiti sigurniji i izvjesniji put prema samostalnom životu.
Državna tajnica Ministarstva demografije i useljeništva Željka Josić održala je prezentaciju o boljem razumijevanju društvenih i demografskih izazova u kojoj je predstavila rezultate istraživanja koje Vlada Republike Hrvatske provodi s nizozemskim istraživačkim institutom i Ekonomskim fakultetom u Zagrebu. Istaknula je kako se istraživanje provodi u tri vala. Prvi val istraživanja proveden je 2023. godine na uzorku od oko 7 tisuća punoljetnih ispitanika, dok je trenutačno u tijeku provedba drugog vala. Treći val istraživanja planiran je za 2029. godinu, što će omogućiti praćenje promjena i trendova tijekom duljeg vremenskog razdoblja.
Predstavljajući ključne nalaze, državna tajnica Josić navela je kako je prosječna dob napuštanja roditeljskog doma u Europskoj uniji 26 godina, dok je u Hrvatskoj ona viša i iznosi 31 godinu. Govoreći o stambenim uvjetima, istaknula je kako Hrvatska, prema pokazateljima prenapučenosti stambenih prostora zauzima peto najlošije mjesto među državama članicama Europske unije.
U istraživanju su prikazani stavovi generacije Z, odnosno osoba rođenih između 1997. i 2005. godine, o namjerama i potrebama vezanim uz iseljavanje iz Hrvatske, spremnosti na roditeljstvo, važnosti spola djeteta, načinima upoznavanja partnera i izazovima koji ih najviše brinu. Kazala je kako će biti zanimljivo vidjeti rezultate novog vala istraživanja, osobito kada je riječ o globalnim pitanjima koja su vrlo prisutna među mladim ljudima.
Državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir također je održao prezentaciju u kojoj je prikazao graf praćenja tržišta stambenih nekretnina za razdoblje od 2000. do 2024. godine. Kazao je kako je u veljači 2025. godine izdano 0,5 posto manje građevinskih dozvola u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što ukazuje na stagnaciju ponude i dalje visoke potražnje za stambenim nekretninama.
Predstavio je Nacionalni plan stambene politike, istaknuvši kako se temelji na tri ključna cilja: priuštivom stanovanju, održivom stanovanju i prostoru u funkciji stanovanja. Naglasio je da je donesen niz zakonskih rješenja za priuštivo stanovanje te kazao kako značajnu ulogu u provedbi stambene politike imaju jedinice lokalne samouprave koje trebaju osiguravati zemljišta za izgradnju priuštivih stambenih jedinica. Govoreći o prvim rezultatima provedbe zakonskih odredbi, državni tajnik Uhlir je istaknuo značajan porast broja ugovora o dugoročnom najmu, dobar odaziv vlasnika praznih stanova na javni poziv APN-a te provedbu kratkoročne mjere povrata dijela poreza za ciljanu skupinu građana, koja se odvija prema planu. Kao jedan od ključnih ciljeva naveo je osiguravanje 20 200 stambenih jedinica za priuštivo stanovanje do 2030. godine.
Izrazio je očekivanje da će se zajedničkim djelovanjem svih dionika, uz aktivnu suradnju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ostvariti ciljevi koji će doprinijeti većoj dostupnosti i priuštivosti stanovanja.
U raspravi koja je uslijedila sudionici su otvorili niz tema povezanih s osamostaljivanjem mladih i stvaranjem uvjeta za kvalitetniji život. Razgovaralo se o mogućnostima suzbijanja neplaćenog rada mladih, kapacitetima studentskih smještaja te mjerama koje mogu doprinijeti demografskom rastu i zadržavanjem mladih u Hrvatskoj.
Posebna pozornost posvećena je financijskoj sigurnosti mladih kao jednom od najvažnijih preduvjeta za osamostaljivanje. Sudionici su naglasili i važnost suradnje svih razina vlasti i dionika kako bi se ostvarili konkretniji pomaci s kojima se mladi suočavaju. Razgovaralo se i o mikro stambenim jedinicama namijenjenih mladima do 30 godina, kao i o položaju dvojnih kućanstava u kojima zajedno žive dvije generacije te mogućim modelima olakšica za takve oblike stanovanja. U raspravi je bilo riječi i o subvencioniranju studentskog smještaja.
Zaključno je predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović istaknula kako je rasprava bila sadržajna te da su tijekom sjednice iznesena brojna kvalitetna pitanja, prijedlozi i promišljanja s kojima se mladi susreću. Kazala je kako će Odbor na temelju iznesenih prijedloga i rasprave, izraditi zaključke koji će poslužiti kao smjernice za daljnje djelovanje.