Zagreb - U organizaciji Kluba zastupnika SDP-a je u četvrtak održan okrugli stol pod nazivom „Prevencija seksualnog nasilja nad djecom i zaštita žrtava“.
U raspravi je istaknuta potreba za trajnim, institucionalno osiguranim programima prevencije, pravodobnom stručnom pomoći djeci žrtvama te učinkovitijim postupanjem institucija koje ih trebaju zaštititi.
Okrugli stol, koji su inicirale saborske zastupnice Sandra Krpan i Ana Puž Kukuljan, okupio je predstavnice stručnih ustanova i organizacija civilnog društva te institucija uključenih u zaštitu djece. U središtu rasprave bila su pitanja prepoznavanja i prijavljivanja seksualnog nasilja, dostupnosti pomoći te zaštite djece od dodatne traumatizacije tijekom postupaka.
Predstavnice Ženske sobe Kristina Mihaljević i Jasmina Ćerimagić Ćulić naglasile su važnost edukacije i prevencije te predstavile iskustva provedbe programa SNEP – Seksualno nasilje – edukacijski i preventivni program. Istaknule su velik interes škola i važnost rada s djecom i roditeljima. Prema predstavljenim iskustvima, programi pridonose razvoju empatije i boljem razumijevanju seksualnog nasilja. Posebna pozornost posvećena je seksualnom nasilju u elektroničkom okruženju te potrebi da djeca znaju prepoznati neprihvatljiva ponašanja i potražiti pomoć.
Predsjednica Hrabrog telefona Hana Hrpka upozorila je da djeca teško progovaraju o seksualnom zlostavljanju, zbog čega je osobito važno stvarati odnos povjerenja i osigurati dostupne izvore podrške. Naglašeno je da kratkotrajni projekti ne mogu osigurati kontinuitet prevencije te da edukacija djece, roditelja i stručnjaka treba postati trajno organiziran i financiran dio sustava.
U raspravi je Marijana Kobašević istaknula tridesetogodišnje iskustvo Ministarstva unutarnjih poslova u obuci policijskih službenika za rad na zaštiti djece. Kontinuirano stručno usavršavanje i suradnja policije s drugim službama prepoznati su kao važni preduvjeti pravodobnog i djetetu prilagođenog postupanja.
Marija Crnković iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba upozorila je na nedostatak stručnjaka za rad s djecom, kao i na traumatična iskustva koja djeca i obitelji proživljavaju radi neprimjerene kaznenopravne reakcije. Na takvu neprimjerenu praksu upozorila je i Jasenka Beblje. Iz Udruge Ruka Erika Valić i Dubravka Nemarnik smatraju da je potrebno osigurati sigurno mjesto na kojem bi dijete nakon zlostavljanja moglo dobiti stručnu pomoć i biti ispitano u primjerenim uvjetima. U tom je kontekstu iznesen zahtjev za donošenjem posebnog zakona kojim bi se cjelovito uredila takva zaštita i podrška.
Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić složila se kako je potreban registar pedofila koji će se sustavno pratiti te omogućiti provjeru svake osobe koja radi s djecom, dodavši kako su pokrenuli inicijativu da se izmijene zakonske odredbe vezane za sportske klubove, igraonice i druge oblike rada s djecom u kojima se trenutačno ne provjeravaju osobe koje rade s djecom. - Pitanje zaštite djece trebalo bi biti pitanje političkih konsenzusa, a ne rasprava ovisno o stranačkoj obojenosti, jer je to nešto što je briga i odgovornost svih nas odraslih, poručila je.
U kontekstu izmjena šireg paketa pravosudnih zakona i reguliranja osoba s rizicima nakon izvršenja kaznenih djela, Katkić Stanić je upozorila da njihov prijedlog u ovoj fazi nije usvojen te smatra da su trebali biti obuhvaćeni i seksualni prijestupnici.
Zamjenica pravobraniteljice za djecu Ella Selak Bagarić upozorila je na važnost primjerene kaznenopravne reakcije i sudske prakse koja štiti djecu. U raspravi je naglašena potreba za sankcijama koje odražavaju težinu seksualnog nasilja nad djecom i djeluju odvraćajuće, uz poštovanje neovisnosti sudstva. Iznijela je podatke MUP-a prema kojima je prošle godine evidentirano 1150 kaznenih djela protiv spolne slobode na štetu djece, pri čemu je riječ samo o prijavljenim slučajevima. Od toga se 45 kaznena djela odnosilo na iskorištavanje djece za pornografiju, što je gotovo 30 posto više nego godinu prije.
Upozorila je i da je tijekom 2025. rad za opće dobro umjesto zatvorske kazne izvršavalo 35 počinitelja seksualnog nasilja nad djecom, pri čemu je samo jedan bio pod zaštitnim nadzorom, a jedan pod zaštitnim nadzorom uz sigurnosnu mjeru.
Istaknula je da nije riječ o iznimci, s obzirom na to da je rad za opće dobro 2024. izvršavalo 45, a 2023. godine 57 počinitelja takvih kaznenih djela. Pri tome je upozorila i na visok rizik od ponavljanja tih kaznenih djela.
Kao prioriteti u raspravi izdvojeni su sustavna prevencija u odgojno-obrazovnim ustanovama, stabilno financiranje programa, jačanje stručnih kapaciteta te dostupna i povezana psihološka, zdravstvena, socijalna i pravna podrška. Istaknuta je i potreba za žurnim postupcima i ispitivanjem djece u uvjetima koji smanjuju rizik dodatne traumatizacije.
Na okruglom stolu sudjelovali su i raspravljali saborske zastupnice i zastupnici Ranko Ostojić, Irena Dragić, Anita Curiš Krok, Martina Vlašić Iljkić, Jasenka Auguštan, Kristina Ikić Baniček i Rada Borić. Sudionici okruglog stola složili su se da je potrebno preispitati učinkovitost postojećeg registra počinitelja seksualnih kaznenih djela na štetu djece, osigurati dosljednije provjere osoba koje rade s djecom, spriječiti zamjenu zatvorskih kazni radom za opće dobro u takvim slučajevima te da je potrebno trajno čuvanje podataka o počiniteljima.
S okruglog stola upućena je poruka da zaštita djece od seksualnog nasilja zahtijeva trajnu odgovornost i suradnju svih nadležnih sustava. Svakom djetetu treba osigurati mogućnost da sigurno progovori o nasilju, dobije pravodobnu pomoć i bude zaštićeno tijekom cijelog postupka i oporavka.