Bratislava – Danas je održan 13. sastanak predsjednika parlamenata Regionalnog partnerstva na kome je uz - zemlje članice Austriju, Češku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku i Sloveniju, među sudionicima gostima uz Bugarsku i Crnu Goru - sudjelovalo i hrvatsko izaslanstvo predvođeno predsjednikom Hrvatskoga sabora Lukom Bebićem.
U okviru dnevnog reda 13. sastanka predsjednika parlamenata Regionalnog partnerstva sudionici su raspravljali o razvoju infrastrukture i turizma u regiji. Navodeći konkretne projekte, sudionici sastanka informirali su svoje kolege o tome što njihove zemlje čine, odnosno planiraju po pitanju razvoja infrastrukture bez koje se razvoj turizma čini nemogućim. Razmotrene su i mogućnosti financiranja projekata iz europskih fondova.
Tijekom rasprave istaknuta je potreba za ulaganjem zajedničkih napora svih zemalja regije u razvoj prometne infrastrukturne mreže, a imajući u vidu novu Bijelu knjigu Europske komisije o transportu donesenu u ožujku ove godine. Naime, Europska komisija usvojila je sveobuhvatnu strategiju (Transport 2050.) za konkurentan prometni sustav koji će povećati mobilnost, ukloniti glavne prepreke u ključnim područjima te potaknuti rast i zapošljavanje. Navedeni prijedlozi u strategiji za cilj imaju značajno smanjenje ovisnosti Europe o uvozu nafte te emisije ugljičnog dioksida u prometu za 60 posto do 2050. godine. U okviru strategije naglašena je potreba za transformacijom u željezničkom sektoru kako bi se do 2050. ostvarilo značajno povećanje udjela na tržištu putničkog i teretnog prometa preko srednje udaljenosti (>300km). Istodobno je cilj do 2030. godine utrostručiti duljinu postojeće željezničke mreže velikih brzina. Sve će to zahtijevati velike promjene regulatornog okvira za željeznicu, uključujući otvaranje tržišta za domaće putničke usluge, uvođenje jedinstvene upravljačke strukture za željezničke teretne koridore, strukturno odvajanje upravitelja infrastrukture od pružatelja usluga te poboljšanja u regulatornom okruženju kako bi privatnom sektoru željeznicu učinili privlačnijom za ulaganja.
Potpredsjednica austrijskog parlamenta Susanne Neuwirth apelirala je na sudionike sastanka da udruže svoje napore na ovom području kako bi zemlje regije realizirale svoje interese u okviru Europske unije. Zajednička je ocjena sudionika kako je porast obujma prometa posljednjih godina, koji ujedno predstavlja ozbiljan izazov zaštiti okoliša, potrebno prije svega riješiti rasterećenjem cestovnog prometa u korist željezničkog i riječnog prometa. S obzirom na specifičan interes za povećanjem riječnog prometa Dunavom, sudionici su izrazili svoju potporu Podunavskoj strategiji EU-a. Austrija, primjerice, u ovom trenutku ulaže oko 200 milijuna eura u povećanje plovnosti Dunava istočno od Beča.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić i predsjednik poljskog Senata Bogdan Borusevicz istaknuli su važnost bolje prometne povezanosti sjevera i juga Europe, koja bi pridonijela boljem protoku roba, uz razvoj infrastrukturnog i energetskog pravca Sjever-Jug, odnosno Baltik-Jadran, od koga bi sve zemlje članice Regionalnog partnerstva, ali i pridružene članice, imale značajnu korist.
U završnoj deklaraciji, koja je usvojena nakon rasprave, istaknuta je potreba za modernizacijom i razvojem prometnih mreža uključenih u TEN-T (željeznička, cestovna, riječna i zračna infrastruktura) i to uglavnom projekata sa statusom „Europskog interesa“ te jačanjem prometnog pravca koji povezuje Baltik i Jadran.