Zagreb – U povodu Međunarodnog dana demokracije, koji se obilježava 15. rujna, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić svim građanima Republike Hrvatske upućuje čestitku sljedećeg sadržaja:
Međunarodni dan demokracije je dan kada se pitamo o svim aspektima važnosti demokracije i demokratskog političkog uređenja. Pitanja razvoja demokracije nisu vremenom izgubila na važnosti nego su, upravo suprotno, danas možda i od veće važnosti nego u proteklim desetljećima. Demokracije su u povijesti nastajale i nestajale. Rasprava o tome što demokracija jest i kakva bi ona trebala biti zauzima jedno od temeljnih pitanja uopće ljudskog postojanja.
U tome je pozicija nacionalnog parlamenta svake zemlje ključna. Pri tome nije dovoljno samo imati institucije, nego imati i stvaran aktivan demokratski politički život u kojem će građani istinski sudjelovati u njezinom kreiranju. Same institucije i formalno postojanje procedura te izbornih ciklusa mogu se pretvoriti u okoštale strukture, koje onda - na neki način - predstavljaju suprotnost demokratskom životu. Na takvu mogućnost treba upozoriti te je treba pod svaku cijenu pokušati izbjeći. Rasprava o prilagodbi modela i okvira u kojima se odvija demokratski život te participacija građana ne smije nikada prestati.
U današnjem je svijetu pitanje „demokratskog deficita“ sve aktualnije i usko je vezano i uz postojeću ekonomsku krizu u kojoj se svijet nalazi. O tom se deficitu danas u Europi naveliko raspravlja i traže se načini nadilaženja ovog problema s ciljem da se široki društveni slojevi ne bi osjećali isključenima iz procesa političkog odlučivanja. Predstavnički dom koji, što je bolje moguće, odražava socijalnu i političku raznolikost stanovništva mora biti odgovoran u smislu da glasači mogu pozvati zastupnike na odgovornost za njihov rad.
Suvremena demokracija podrazumijeva niz institucija i praksi kao što su ustavni poredak, dioba vlasti, jak parlament, opće pravo glasa, slobodni i pošteni izbori, rodna jednakost i nediskriminacija, sloboda govora, tiska i okupljanja, višestranačje, zajamčeno pravo na privatno vlasništvo, građansko društvo i jednakost svih građana pred zakonom. Ali to samo po sebi nije dovoljno bez jasno izražene svijesti građana da su uključeni u raspravu o svim životno važnim pitanjima svakodnevnog političkog života. Isto kao što se ni volja većine ne smije pretvoriti u ignoriranje volje manjine. Stoga su parlamenti, kao najviša predstavnička tijela naroda, prije svih pozvani da započnu raspravu o tome kakvo društvo i kakvu demokraciju želimo. Oni, u suradnji sa svim drugim društvenim organizacijama i institucijama civilnog društva, i kroz medije, u zajedničkoj raspravi trebaju doći do odgovora kamo i kuda dalje.
Sa željom da svi zajedno promislimo o svemu ovome, želim Vam u ime zastupnica i zastupnika Hrvatskoga sabora sretan Međunarodni dan demokracije.