Zagreb – Na tematskoj sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije sprječavanja korupcije su u četvrtak uz njegove članice i članove kao uvodničari sudjelovali ravnateljica Državnih nekretnina d.o.o. Mirela Habijanec, državna tajnica Ministarstva graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine Sanja Bošnjak, zamjenica Pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja, novinarka Ana Raić Knežević te znanstvena savjetnica u trajnom zvanju Ekonomskog instituta Zagreb dr.sc. Jelena Budak.
Na početku sjednice predsjednica Nacionalnog vijeća Mirela Ahmetović istaknula je da je sjednica organizirana stoga što najnoviji nalazi Državnog ureda za reviziju i izvješća Pučke pravobraniteljice ukazuju na duboku neučinkovitost i neracionalno upravljanje imovinom koja pripada svim građanima. –Prema reviziji za 2024. godinu država upravlja s čak 1087 potpuno praznih stanova, dok je dodatnih 1203 stanova u procesu utvrđivanja statusa i umjesto da ta imovina donosi prihod, ona generira gubitak od 1,52 milijuna eura godišnje samo na ime režija i zajedničke pričuve, rekla je Ahmetović. Sjednica je sazvana i zbog onih koji su unutar sustava na to upozoravali, a njihova daljnja sudbina obeshrabrujuća je poruka svim potencijalnim zviždačima, pojasnila je Ahmetović dodavši kako od rasprave očekuje konstruktivan dijalog i jasne odgovore na pitanja zašto se godinama ignoriraju nalazi revizije o poslovanju Državnih nekretnina, prema kojim se kriterijima dodjeljuju stanovi dužnosnicima te što će se poduzeti kako bi se osigurala stvarna zaštita zaposlenika koji prijave nepravilnosti.
Mirela Habijanec, ravnateljica Državnih nekretnina, izjavila je da su sve prijave podnesene USKOK-u u slučaju prijaviteljice odbačene, a da je postojanje korupcije u Državnim nekretninama tek percepcija u javnosti. U Državnim nekretninama intenzivno se radi na ulaganju u imovinu, te je 17,6 milijuna eura uloženo u nekretnine u državnom vlasništvu. –Nadalje, uloženo je 4,8 miliona eura u obnovu stanova za stradalnike od potresa, a prioriteti su i program priuštivog najma i stanovi za zaštićene najmoprimce, naglasila je Habijanec.
Sanja Bošnjak, državna tajnica Ministarstva graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine, napomenula je da su Državne nekretnine trgovačko društvo u vlasništvu nadležnog Ministarstva osnovano zbog brzog, učinkovitog i transparentnog raspolaganja državnom imovinom. Istaknula je da Republika Hrvatska svakodnevno stječe pravo vlasništva na novim nekretninama, 23 tisuće nekretnina upisano je u interni registar Ministarstva, a na mjesečnoj razini stječu se stotine novih. –U fokusu Ministarstva je Nacionalni plan stambene politike te je cilj do 2030. godine osposobiti 20 tisuća stanova za priuštivi najam, istaknula je Bošnjak.
Dijana Kesonja, zamjenica Pučke pravobraniteljice, uvodno je upoznala prisutne o ovlastima i načinu postupanja Pučke pravobraniteljice koja je dužna prijave dostavljati nadležnim tijelima, te da se unatoč zahtjevima i požurnicama Ured pučke pravobraniteljice susreće s problemom da obavijesti od nadležnih tijela ne stižu u zakonskom roku. Istaknula je, nadalje, da u slučaju odbacivanja kaznene prijave na djela protiv interesa države, prema sadašnjim pozitivnim propisima, nema mogućnosti da prijavitelj nepravilnosti preuzme kazneni progon, jer se ne smatra oštećenom stranom. Kesonja stoga smatra kako je potrebno izmijeniti postojeću zakonsku regulativu kako bi se to pravo omogućilo upravo prijaviteljima nepravilnosti.
Ana Raić Knežević, novinarka i predstavnica Hrvatskog novinarskog društva, koja je pratila slučaj prijaviteljice nepravilnost u Državnim nekretninama, istaknula je da unatoč odbacivanju prijave od strane DORH-a slučaj nije gotov do izricanja pravorijeka sudova. Podsjetila je kako je javnost putem medija upoznata s više slučajeva koji su završili kaznama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i zaključno izrazila žaljenje što se medijima ne vjeruje.
Dr.sc. Jelena Budak s Ekonomskog instituta u Zagrebu istaknula je potrebu za povjerenjem u sve institucije. –Sadašnja situacija nam govori da su prijavitelji nepravilnosti u najvećoj mjeri prepušteni sami sebi, a korupcijski rizici zasigurno postoje zbog nedostatka transparentnosti, naglasila je Budak.
Tijekom rasprave je usto istaknuta nužnost donošenja nove Strategije upravljanja državnom imovinom, s obzirom na to da je sadašnja vrijedila do 2025. godine, te da je poražavajuće da godišnja izvješća za 2022., 2023., 2024. i 2025. godinu nisu raspravljana u Hrvatskome saboru. K tome je istaknuto kako su unatoč digitalizaciji i dalje nesređeni državni registri te imovinskopravni odnosi, a Središnji registar državne imovine netransparentan i nefunkcionalan. U raspravi je sudjelovala i prijaviteljica nepravilnosti Maja Đerek koja je prisutne upoznala s preprekama i neugodnostima s kojima se susretala i susreće zbog činjenice da je prijavila nepravilnosti.
Zaključujući sjednicu, predsjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije sprječavanja korupcije Mirela Ahmetović najavila je da će zbog opsežnosti teme zaključci s tematske sjednice biti doneseni na jednoj od sljedećih sjednica Nacionalnog vijeća.