Zagreb - Odbor za poljoprivredu održao je u četvrtak tematsku sjednicu na kojoj je provedena rasprava o Inicijativi za pokretanje komasacija u Republici Hrvatskoj. Inicijativu su Odboru za poljoprivredu uputili dekani Agronomskog, Pravnog, Šumarskog, Geodetskog i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U raspravi je istaknuto kako su komasacije nezamjenjivi instrument provođenja integralnog ruralnog razvoja čiji primarni učinci utječu na povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje i promjene u proizvodnoj strukturi, a sekundarni stvaraju preduvjete za oživljavanje ruralnog prostora i provođenje projekata regionalnog razvoja, pravnu sigurnost vlasništva, jačanje poduzetništva i upravljanje okolišem na načelima ekološke održivosti.
Donošenje Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta 2015. godine nije rezultiralo provođenjem komasacija, smatraju predlagatelji Inicijative, a kao glavni uzroci u raspravi spomenuti su neoperativan zakon koji nije prepoznao promjene koje su se dogodile posljednjih godina, neučinkovitost institucionalnog okvira i potkapacitiranost Agencije za poljoprivredno zemljište kao središnje točke za upravljanje komasacijama, nedovoljan broj stručnjaka u javnoj upravi i privatnom sektoru, nepostojanje svijesti o širokom obuhvatu i utjecaju komasacija na društvo, okoliš te slaba informiranost korisnika i lokalne samouprave. Predlagatelji Inicijative, u svrhu učinkovitog provođenja komasacija, smatraju potrebnim definirati model komasacija i osnovna načela, odrediti alate za provođenje, izmijeniti zakonsku regulativu i pristupiti provođenju komasacija. Uz navedeno, programima je potrebno predvidjeti prioritetne poljoprivredne površine na kojima će se provoditi komasacije, osigurati sredstva i rokove provođenja komasacija, a što zahtijeva strateški, planski pristup provođenju komasacija.
U okvirima planskog pristupa i stvaranja zakonskog okvira za provođenje komasacija nužno je u obzir uzeti postojeće stanje sela i ruralnog prostora, veličinu poljoprivrednih posjeda, starosnu dob nositelja poljoprivrednih gospodarstava, razinu implementacije agrotehničkih rješenja, planove odvodnje i prometne povezanosti, usuglašavanje planova navodnjavanja i komasacija i usklađenost zemljišnih knjiga i katastra u Republici Hrvatskoj. Uz potonje izražen je stav o potrebi objedinjavanja postupaka obnove zemljišne knjige, izmjere i postupka komasacije.
U raspravi je također upozoreno kako, u skladu s odredbama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta Agencija za poljoprivredno zemljište žurno treba pristupiti izradi višegodišnjih programa komasacija i uputiti iste na potvrđivanje u Hrvatski sabor. Po usvajanju višegodišnjih i godišnjih programa komasacija, a uzimajući u obzir sredstava koja Republici Hrvatskoj stoje na raspolaganju unutar Mjere 4. Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. upozoreno je na potrebu žurnog stvaranja okvira za provođenje komasacija i raspisivanje natječaja za tip operacije 4.3.2. – Komasacija poljoprivrednog zemljišta.