Sjednica je održana 21. listopada 2008. godine u zgradi Hrvatskog sabora, dvorana Eugena Kvaternika ( 233), s početkom u 13 sati.
Sjednici su bili nazočni: Ivan Bagarić, Dragan Vukić, Rade Bošnjak i Ivo Andrić Lužanski, zastupnici izabrani u XI izbornoj jedinici na listi HDZ-a. Slavko Drinovac, iz Saveza Napredak BiH, Srećko Drinovac, također iz Saveza Napredak BiH te Ivan Perić, direktor Z.Z. „Europlod“ – predstavnici predlagatalja Projekta. Darko Salinović, načelnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Snježana Ivić Pavlovski, načelnica u Ministarstvu gospodarstva, Miljenko Rakić, načelnik u Ministarstvu, v.d. ravnatelj Uprave za poljoprivredu, Zoran Bradić, načelnik odjela za granice, MVPEI,Marijan Horvat, Odjel za granice, MVPEI, Zoran Komar, ravnatelj Uprave za hrvatske branitelje, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
PROJEKT PREKOGRANIČNE SURADNJE RH I BIH - Osnutak Jamstvenog fonda
Nositelj projekta: Poljoprivredni zadružni savez Napredak
Projekt je predstavio Slavko Drinovac, voditelj Zadružnog saveza Napredak
Hrvatska je zadruzi „ Bjelopoljac“ prošle godine dala 40 000 eura. Tim novcem zadruga „Bjelopoljac“ je podigla 30 ha novih nasada šipka, smokve i trešnje na površinama u vlasništvu Hrvata Bijelog Polja.
Savez okuplja braniteljsku populaciju područja od Neuma do Livna i okuplja 8 zadruga. Projekt prati Agronomski fakultet.
Ciljevi Projekta:
• Potaknuti ljude na svoje zapušteno zemljište kultiviraju i privedu namjeni i da se spriječi prodaja hrvatske zemlje što je posebice važno za hrvatske zemlje na lijevoj obali Neretve.
• Zadržati Hrvate na svojim ognjištima okupljajući ih ovakvim gospodarskim projektima kako u Hercegovini tako i na hrvatskim područjima u Bosni odgovarajućim projektima za ta područja.
• Prekograničnom suradnjom Hrvatske i BiH na ovom i drugim projektima stvoriti zajedničke izvorne prepoznatljive marke ( brandove)
Jamstveni fond bi služio kao jamstvo zadrugama i udrugama u poljoprivredi. Iz njega bi se financirali prerađivački, skladišni i drugi kapaciteti raspoređeni na području regije. Zbog nemogućnosti davanja jamstva a posebno razvojnoj banci BiH korisnici na hrvatskim područjima često ostaju prikraćeni za realizaciju dobrih programa. Fond bi putem komercijalnih banaka davao garancije investicijskoj banci, te tako omogućio povlačenje kredita uz kamatu od 2%. Prekograničnom suradnjom hrvatskih područja s područjima ( regijama) u Republici Hrvatskoj koristilo bi se i za transfer ostvarivih i ostvarenih ideja, iskustava i odgovarajućih projekata. Slavko Drinovac je cijeli projekt detaljno predstavio predstavnicima zastupnicima predstavnicima ministarstava te pokazao konkretan projekt zadruge „Bjelopoljac“ Mostar i „Eko Hvar“ uvezivanja zadruga putem zajedničkog branda. U raspravi koja je uslijedila rečeno je da je već ostvarena suradnja ministrom Čobankovićem. Vrlo je važno to što u ministarstvima postoje ljudi koji su informirani i razumiju ciljeve Projekta. Odbor za Hrvate izvan RH bit će zagovaratelj Projekta.
Koristit će se iskustva braniteljskih udruga iz Republike Hrvatske. Zoran Komar, državni tajnik u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, podsjetio je da se u Hrvatskoj počelo s četiri braniteljske zadruge a danas ih ima 226 te pozvao predstavnike projekta na sajam braniteljskih zadruga u Vodicama. MOBMS-a traži operativna rješenja kako poduprijeti braniteljske udruge u BiH i želi projekt protegnuti na cijelu BiH. Predlaže da se na razini Jamstvenog fonda formira nešto poput HAMAG-a
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede istakli su potrebu educiranih ljudi koji znaju napraviti projekte, predstaviti ga odgovarajućim žargonom. Predstavili su program program Europske komisije prekogranične suradnje Hrvatske i BiHi ponudili pomoć tehničkog tajništva Ministarstva regionalnog razvoja, poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva u edukaciji sudionika u Projektu. Potrebno se prijaviti za radionice.
Iduće godine će natječaj trajati 3 mjeseca. Koji će projekti biti financirani odlučit će se od lipnja do rujna iduće godine. Ovo je jedan on načina dugoročnog ulaganja Hrvatske u osjetljiva područja BiH u obostranom interesu. Hrvatska surađuje s BiH ali ima i dva zajednička programa s Crnom Gorom i Srbijom. Na kraju je Ivan Bagarić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan RH utvrdio da su sve nazočni uočili korisnost Projekta te predložio a nazočni su prihvatili da se Vladi uputi izvješće ove sjednice s konkretnim prijedlozima.
Predsjednik Odbora za Hrvate izvan RH
mr.sc. Ivan Bagarić