.png)
Bilješka
o Zajedničkom parlamentarnom sastanku zastupnika iz Europskog parlamenta, zastupnika iz nacionalnih parlamenata članica Europske unije, zemalja promatrača i predstavnika Europske komisije na temu: Europa: migracija i integracija.
Izaslanstvo Hrvatskog sabora: mr.sc. Ivan Bagarić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan RH, mr.sc. Tanja Vrbat, član Odbora za Hrvate izvan RH, mr.sc. Branko Barbić, tajnik Odbora za Hrvate izvan RH.
Sastanak je održan u zgradi Europskom parlamentu u Bruxellesu 10 i 11. rujna 2008.
SAŽETAK:
Sastanku su predsjedali: Hans-Gert Pöttering, predsjednik Europskog parlamenta; Christian Poncelet, predsjednik francuskog Senata; Bernard Accoyer, predsjednik francuskog Nacionalnog parlamenta.
Uz predsjednika Europskog parlamenta, sastanku su supredsjedali predsjednici oba doma francuskog parlamenta. Tim su, kako su izričito rekli, željeli istaknuti da je tema: migracije i integracije prioritet dok Francuska predsjeda Europskom unijom.
Josè Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije u svom je izlaganju također istakao taj prioritet jer je migracija Europskoj uniji potrebna i o politici migracije ovisi budućnost EU: pozitivna ili tragična.
Europski parlament pitanje migracije i integracije želi rješavati suradnjom s nacionalnim parlamentima s ciljem utvrđivanja globalne politike EU-a o migraciji i integraciji uvažavajući načelo supsidijarnosti. Svaka naime zemlja članica poznaje svoje tržište i treba odgovoriti na pitanja koja sa sobom donosi imigracija ( koliki broj useljenika dotična zemlja može primiti i integrirati uzevši u obzir potrebe svog tržišta, veličinu stanovništva, pitanje identiteta, kompatibilnosti kultura itd.) Neke zemlje kao npr. Poljska i Rumunjska trebaju i primaju manje kvalificirane useljenike a iz tih zemalja u druge zemlje EU-a, migriraju visoko obrazovane osobe. Tzv. aquis communautaire, zbroj sporazuma i akumuliranih zakona „stečenih“ tijekom godina kao neotuđiva imovina EU i o kojoj se ne može pregovarati, jest paket koji svaka članica treba transponirati u nacionalnu verziju zakonodavstva.
Nacionalni parlamenti imaju nezamjenjivu ulogu u procesu donošenja odluka, naglasilo je više govornika i sudionika u raspravama. Cilj je odrediti globalni pristup imigraciji suradnjom članica EU međusobno i suradnjom s državama porijekla imigranata. Nova migracijska politika EU proizići će iz dijaloga zemalja članica primateljica imigranata sa zemljama porijekla imigranata.
U raspravama koje su uslijedile svi su se isticali da su useljenici Europi potrebni i da više nitko ne može računati s nultom imigracijom. Zajednička EU imigracijska politika nužna je radi podjele tereta integracije useljenika. ( Bivše kolonijalne sile udaraju valovi njihovih bivših podanika). Gospodarstvo treba mobilnu radnu snagu a dobra useljenička politika je ona koja je dobra i za zemlje ih koje useljenici dolaze i koja štiti sve ljude.
Za integraciju imigranata, nužne su: sloboda, sigurnost i pravda. Valja prednost dati zakonitom useljavanju i useljavanje dogovarati sa zemljama podrijetla. Povratak u zemlje porijekla, poželjan je, treba biti dobrovoljan jer tim zemljama povratnici mogu biti od velike koristi ( a vjerojatno se i neke zemlje primateljice žele osloboditi dijela tereta).
Potrebno je zaštiti vanjske granice EU-a. Strože kažnjavati poslodavce koji iskorištavaju ilegalne useljenike ali Europa ne smije spriječiti ulazak azilanata. Migracijski proces je sve jači, aktivno pučanstvo se smanjuje. Bilo je stoga nužno uvesti plavu kartu. Neki smatraju da je plava karta dobra, drugi pak da se njome potiče odljev mozgova iz trećih zemalja te su kritični prema uvođenju plave karte. Nemaju sve zemlje iste mogućnosti prijema useljenika niti iste potrebe za radnom snagom.
Najveći problem svakako je ilegalna migracija. To je posebno isticao predstavnik Grčke. Predstavnik Grčke se potužio na Tursku da ne sprječava kriminalce koji u Grču ubacuju imigrante. Graničnim zemljama EU-a treba financijska pomoć za sprječavanje ilegalne imigracije. Sama stroža kontrola granica ne može riješiti problem. U pitanje migracije uključena su ljudska prava. Migracija i integracija su dvije strane iste medalje. Bez odgovarajuće integracije imigranata, stvaraju se paralelna društva. Predstavnici Njemačke su naveli primjer Gastarbeitera Turaka u Berlinu i drugdje. Migranti dolaze sa svojim obiteljima pa i to treba imati na umu. Ne niječući potrebu zajedničke imigracijske EU politike, rečeno je bilo da je valja znati da smo i građani neovisnih država i da ima i drugih rješenja demografske politike osim useljavanja ( Hrvatska je usvojila program Nacionalne populacijske politike). Supsidijarnost obvezuje svaku državu da odredi održivu useljeničku politiku. Useljeništvom nije moguće upravljati na europskoj razini. Članicama treba prepustiti da upravljaju plavom kartom.
Nacionalni parlamenti trebaju igrati veću, odlučujuću ulogu. Među zemljama članicama treba uvesti veću solidarnost. Valja razmisliti o boljim sredstvima integracije. Revidirati direktive da bi se došlo do zajedničkog temelja. Utvrditi procedure koje razlikuju autentične azilante od ostalih. Direktive su da se ide dalje, bolje upravlja migracijama sukladno temeljnim načelima ljudskih prava.
Dotaknuto je pitanje sezonskih radnika. Na pomolu su nove grupe imigranata koje valja integrirati. Potrebne su škole, kuće, socijalna skrb.
Osim imigranata koji dolaze iz trećih zemalja, tu su i migranti iz drugih članica EU-a. Postoji „50 mišljenja o zajedničkoj europskoj migracijskoj politici“, konstatirao je jedan od nazočnih. Potrebna je aktivna a ne tek reaktivan politika. Postavljeno je pitanje kompatibilnosti kultura o čemu se mišljenja razlikuju. Iz izlaganja predstavnice IOM-a ( International Organisation for Migration) očito je da se elementi nekih kultura moraju mijenjati kao npr. odnos prema ženama i djeci u nekim kulturama je ispod europskih standarda). Neke zemlje ne žele harmonizaciju. Ne žele da im netko kaže što moraju činiti. Neke zemlje blokiraju plavu kartu
Kako ilegalne legalizirati, je li rješenje u legaliziranju ilegalnih, kako uključiti poslodavce, kako se boriti protiv kriminalnih grupa, bila su pitanja kojima je završio prvi dan sastanka. Da je pitanje migracije i pitanje sigurnosti, podsjetio je predsjedavajući na New York, 11. rujna prije pet godina. Migracija je globalna pojava.Integracija imigranata je cilj kojemu se želi stići. Parlamenti moraju surađivati da bi postavili zajedničku platformu. Migranti moraju poštivati vrednote zemalja koje ih primaju.To se od njih očekuje i to im je obveza.
Jedno je sigurno: Ne može se ni govoriti o nultoj imigraciji. Migracije se događaju iz Europe u Ameriku i s europskog juga na sjever jer migranti bježe od siromaštva. Francuska financijski motivira povratak imigranata u zemlje porijekla želeći
politiku migracije integrirati u politiku razvoja i zalažući se za stvaranje sustava u kojem su svi dobitnici. Promiče ambicioznu politika razvoja sa zemljama podrijetla. Daleki cilj je:maksimizirati korist zemljama prijema i podrijetla. Potrebno je poboljšati administrativnu suradnju sa zemljama podrijetla. Imigracija i integracija su potrebne kako EU ne bi zaostao za zemljama Sjeverne Amerike.
Josè Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije, uglavnom je bio suglasan s temeljnim tezama predsjedatelja sastanka i radnih skupina o: potrebi jače suradnje Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u stvaranju zajedničke europske migracijske politike i odluci Francuske da to bude prioritet tijekom francuskog predsjedanja Europskom unijom. Zajednička stvarnost iziskuje zajednički odgovor, zajedničke europske vrijednosti, jaku solidarnost i harmonizaciju zakonodavstva, uravnoteženu politiku, više juridičkih napora i globalni pristup migraciji i integraciji jer to pitanje Europa sama ne može riješiti. Treba favorizirati legalnu migraciju i čvrsto se boriti protiv svih oblika iskorištavanja ilegalnih useljenika. Potrebna je globalna harmonizacija sankcija protiv ilegalne migracije. Ne treba međutim kriminalizirati migrante ali imigranti također trebaju napraviti određeni napor za svoju integraciju. Valja nadalje imati na umu da migracije nisu samo pitanje gospodarstva nego su povezane i s identitetom.Za Europu migracija je egzistencijalno pitanje koje može riješeno u njenu korist ali može za nju završiti tragično ako se ne nađu prava rješenja. Postoje o migraciji dvije demagogije koje treba odbaciti: demagogiju koja traži potpuno zaustavljanje imigracije u Europu i demagogiju koja zagovara da se omogući imigriranje u Europu svima koji to žele.
/ Stručnjaci upozoravaju da će se Hrvatska uskoro naći pred doseljeničkim valom“( Jutarnji list, 13.9.2008)./
Zabilježio:
Branko Barbić
tajnik Odbora
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Ivan Bagarić