Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici održanoj 13. listopada 2021. godine, Prijedlog strategije poljoprivrede do 2030., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna 2021. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Nakon uvodnog obrazloženja predlagatelja, u raspravi je upozoreno kako Prijedlog strategije nije u dovoljnoj mjeri prepoznao značaj žena u ruralnim područjima, te istim nisu planirane mjere za jačanje njihova položaja. Iako ova Strategija daje okvir, a daljnje aktivnosti razradit će se kroz akcijske planove, poticanje žena na pokretanje vlastitog poslovanja i povećanje broja nositeljica OPG-a trebalo je obuhvatiti Prijedlogom strategije. Upozoreno je kako bi umjesto termina rodne jednakosti u tekstu Prijedloga Strategije trebalo koristiti termin „ravnopravnost između žena i muškaraca“ koji izraz je uvriježen u svim međunarodnim dokumentima. Rečeno je kako Prijedlogom strategije nije dovoljno prepoznata važnost financijskih instrumenata koji su hrvatskoj poljoprivredi prijeko potrebni za održivost i unapređenje poljoprivredne proizvodnje, ali i povećanje njenog obima. U tom smislu financijska pismenost, koja se u Prijedlogu strategije spominje kao potencijal trebala bi i u praksi biti ozbiljno shvaćena, a dodatni napor potrebno je uložiti u prepoznavanje potreba poljoprivrednika od strane bankarskog sektora.

Pozitivnim je ocijenjena razvojna potreba „unapređenje vještina radne snage“, no upozoreno je na nedostatak radne snage u poljoprivredi i na selu, pa shodno tome i pokazuje se potreba kreiranja prioritetne mjere za zadržavanje radne snage na ruralnim područjima. U raspravi je rečeno kako bi Prijedlog strategije trebao snažnije obuhvatiti šumarski sektor i to posebno uzimajući u obzir da će ovaj prijedlog biti osnova za izradu Nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP-a, a s druge strane šumarstvo se suočava s visokim zahtjevima koje postavlja nova Europska strategija za šume. Istaknuto je i kako se u prijedlogu spominje osiguranje ravnomjernije raspodjele izravnih plaćanja između većih i manjih korisnika, s ciljem usmjeravanja potpore prema malim i srednjim poljoprivrednicima i siromašnim područjima, no nisu predložene mjere i aktivnosti kojima bi se sustav potpora učinio pravednijim i transparentnijim. Postavljen je i upit o razlozima zbog kojih se podatci iz ovog prijedloga i preporuka Europske komisije za izradu Nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP razlikuju, a uzimajući u obzir da su preporuke bazirane na podacima koje je Komisiji dostavilo Ministarstvo poljoprivrede. Pozitivnim je ocijenjena potreba usvajanja standarda koje promiču javni i privatni sustavi kvalitete i certificiranja i postavljen je upit o planiranim aktivnostima vezanim uz uklanjanje nesukladne hrane s hrvatskog tržišta.

Uz navod iz Prijedloga strategije koji govori kako Hrvatska ima modernu i dobro razvijenu cestovnu infrastrukturu, izražen je stav kako isto ne odgovara stanju na terenu, te je predložena provedba procjene infrastrukturnih  prioriteta koji će se financirati u ruralnim sredinama, te uključivanje i drugih dostupnih EU fondova a iz razloga što sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj neće biti dovoljna za zadovoljavanje svih potreba hrvatskih ruralnih područja, koja obuhvaćaju 80% površine Republike Hrvatske. U daljnjoj raspravi istaknuto je kako su dobro prepoznata 4 glavna cilja Strategije, no problem bi se mogao pojaviti u realnim mogućnostima njihova ostvarenja. Ciljevi su ambiciozni, no potrebno je jasno definirati potrebe hrvatskih ruralnih područja i poljoprivredne proizvodnje i istima dati snažniju potporu. Sama ratarska proizvodnja ne daje nam dodanu vrijednost, zato je potrebno poticati finalizaciju proizvodnje koja će rezultirati i povećanjem zapošljavanja. Uz provedbu trenutnih mjera iz Programa ruralnog razvoja upozoreno je i na probleme s kojima se hrvatski ribari i stočari, posebno mladi i stariji, suočavaju zbog nemogućnosti predfinanciranja projekata, a što utječe i na obim iskorištenosti europskih sredstava. Ukazano je i na lošu dobnu strukturu, ali i nizak nivo naobrazbe poljoprivrednika, što ukazuje na potrebu korištenja svih dostupnih mehanizama obrazovanja poljoprivrednika i nosioca obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,  kao i na važnost obrazovanja prije pokretanja poljoprivredne proizvodnje. Za oporavak svinjogojske proizvodnje potrebno je raditi na reprodukciji, rečeno je u raspravi. Za zadržavanje stanovnika na ruralnim područjima potrebno je jačati prehrambenu industriju koja može biti generator novih radnih mjesta i ulagati u preradu ekoloških poljoprivrednih proizvoda, ali i regulirati pitanje uređenja lokalnih nerazvrstanih cesta.  

Odgovarajući na pitanja predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će Nacionalni strateški plan u okviru ZPP definirati mjere i intervencije koje su sukladne s ovim prijedlogom, a kojima će biti obuhvaćene i mjere za mlade poljoprivrednike i ulaganja u preradbene kapacitete. Ovim prijedlogom naglašen je doprinos jačanju ravnopravnosti žena i muškaraca, te premda je Republika Hrvatska u vrhu EU po broju žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava, Ministarstvo poljoprivrede ovaj broj želi povećati. Ministarstvo je u stalnom kontaktu s predstavnicima bankarskog sektora, financiranje i upravljanje rizikom u poljoprivredi i dalje će se poticati, a dodatna sredstava osiguravaju se preko HBOR i HAMAG-a. Vezano uz potporu šumarstvu, istaknuo je važnost komunikacije s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja kako bi se iskoristile sve prednosti koje Republika Hrvatska ima po pitanju bioraznolikosti i biomase. Međuresorna suradnja potrebna je i za projekte javne infrastrukture, a nastavit će se i s ulaganjima u prehrambenu industriju, no naglasak je stavljen na potrebu udruživanja poljoprivrednika i osnivanja proizvođačkih organizacija. U izradi akta, Ministarstvo se koristilo podatcima Državnog zavoda za statistiku. Oznake kvalitete nužno su vezane uz sljedivost proizvodnje hrane, a u tijeku je projekt koji je dobio odobrenje od strane Europske komisije - „Dokazana kvaliteta“,  u kojem sustavu je proizvodnja jabuka, a uskoro će to biti i konzumna jaja. Pitanje iseljavanja prepoznato je u swot analizi, kao popratnom dokumentu Prijedloga strategije, a naredno razdoblje obilježit će uvoz radne snage i to posebno za radno intenzivne kulture. U tijeku su aktivnosti za izradu Akcijskog plana ekološke proizvodnje koji će biti usmjerene prema finalizaciji proizvoda.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.                     
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir