Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 58. sjednici, održanoj 12. lipnja 2026. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2026. godine.
Uz Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, na temelju članka 87. stavka 6. Zakona o proračunu, Vlada Republike Hrvatske podnosi i Prijedloge godišnjih izvještaja o izvršenju financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za 2025. godinu za:
-Hrvatske vode
-Hrvatske ceste d.o.o.
-Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
-Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-Centar za restrukturiranje i prodaju
-Hrvatske autoceste d.o.o.
-HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija istaknula je makroekonomske pokazatelje. Tijekom 2025. godine nastavljen je rast domaće ekonomske aktivnosti, pri čemu je rast realnog BDP-a u 2025. godini iznosio 3,4%. Broj registriranih nezaposlenih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je i tijekom 2025. godine nastavio padati i smanjen je za 14,8% u usporedbi s 2024. Podaci o osiguranicima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju međugodišnji porast broja osiguranika od 2,5% u 2025. godini. Prosječna mjesečna bruto plaća u 2025. godini iznosila je 2.016 EUR te je nominalno povećana 10,7%, a realno 6,8% u odnosu na 2024. Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.449 EUR u 2025., bilježeći nominalni rast od 9,9% te realni rast od 6,0% u odnosu na 2024. godinu. Inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, tijekom 2025. godine zabilježila je prosječnu razinu od 3,7%, i na nju je najviše djelovao rast cijena usluga, hrane i pića.
Kad je riječ o prihodima, ukupni prihodi državnog proračuna u 2025. godini ostvareni su u iznosu od 32,6 milijardi eura, što je 1,2% manje od plana, dok su u usporedbi s 2024. godinom povećani za 6,8%, odnosno 2,1 milijardu eura. Ukupni rashodi državnog proračuna u 2025. godini iznose 36,0 milijardi eura ili 97,7% planiranih rashoda za 2025. godinu te bilježe međugodišnje povećanje od 9,9%, odnosno 3,2 milijarde eura. Predstavnica predlagatelja detaljno je obrazložila prihode i rashode po kategorijama. Među ostalim, spomenuto je također da su građani vrlo aktivni kod ulaganja u državne obveznice i trezorske zapise, te im je u 2025. godini ukupno isplaćeno 152,7 milijuna eura kamata.
Izvanproračunski korisnici ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 9,7 milijardi eura, a rashode u iznosu od 9,6 milijardi te je, ukupno gledajući, ostvaren višak od 149 milijuna eura.
U 2025. godini ukupni manjak sektora opće države prema ESA 2010 metodologiji zabilježen je u iznosu od 2,8 milijardi eura ili 3% BDP-a, pri čemu je središnja država imala manjak od 2,3 milijarde eura ili 2,5% BDP-a, lokalna država od 417 milijuna eura ili 0,4% BDP-a te fondovi socijalne sigurnosti od 88 milijuna eura ili 0,1% BDP-a.
Udio javnog duga u BDP-u je krajem 2025. godine iznosio 56, 3%, odnosno 52 milijarde eura, i u odnosu na 2024. smanjen je za 1,04%. U odnosu na 2019. i sve godine krize nakon, javni dug smanjen je za 14,6 %.
Odbor je raspolagao i pisanim, 35., Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku, o Prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna za 2025. godinu, koje je predstavnik Povjerenstva ukratko izložio. Među ostalim, naglašeno je da je manjak opće države od 3% nastao u dobrim vremenima, u vrijeme solidnog rasta gospodarske aktivnosti, kad je inflacija povišena i prihodi su visoki. U takvim vremenima obično dolazi do poboljšanja, a ne do pogoršanja fiskalne pozicije, a glavni uzrok pogoršanja je visok rast rashoda. Također, istaknuto je zamjetno pogoršanje manjka kod lokalne države, što je primarni razlog povećanja manjka opće države od 3%. Dodatno je izražena primjedba da su statistički podaci o lokalnoj državi dostupni isključivo na godišnjoj razini, što otežava pravodobno prepoznavanje pogoršanja fiskalne pozicije lokalne države i poduzimanje odgovarajućih korektivnih mjera te je upućen poziv da se u budućnosti podaci objavljuju transparentnije.
U raspravi su članovi Odbora zatražili pojašnjenje uzroka povećanja manjka lokalne države, pogotovo imajući u vidu da je izvorno u prijedlogu državnog proračuna planiran višak lokalne države od 520 milijuna eura, što je rebalansom korigirano na iznos manjka od 333 milijuna eura, da bi u konačnici taj iznos bio manjak od cca 690 milijuna eura. Poznato je da je dijelom uzrok toga u promjeni metodologije knjiženja EU-prihoda, no pojedine lokalne jedinice ostvarile su manjak.
Odgovarajući na pitanja i komentare članova Odbora, predstavnica podnositelja pojasnila je promjene u metodologiji koje su se onda odrazile i na određene prilagodbe u iskazanim podacima za 2025. godinu. Prema svim tim prilagodbama, lokalna razina je bila u manjku 417 milijuna eura po cash-osnovi. Također, istaknuto je da je na lokalnoj razini potrebno uzeti u obzir slijed europskih fondova koji uključuju i programsko razdoblje 2021.-2027., i završetak NPOO projekata, u kojima lokalne jedinice aktivno participiraju. Kako se taj investicijski ciklus bliži kraju, tako je udio lokalnih jedinica u financiranju za investicije puno veći u odnosu na 2023. i 2024. (primjerice, rashodi za kapitalne investicije su na lokalnoj razini 44% veće u odnosu na prethodno razdoblje), a investicijski ciklus je jedan od većih generatora viših rashoda lokalnih jedinica. Vezano za objavu podataka, istaknuto je da je baza financijskih izvještaja objavljena i dostupna na mrežnim stranicama Ministarstva financija. Dodatno je pojašnjena struktura rashoda koja se odnosi na sredstva koja su na raspolaganju do određenog vremena (Fond za solidarnost u obnovi od potresa, VFO za programsko razdoblje 2012.-2027., NPOO projekti), a također treba uzeti u obzir i stalne energetske poremećaje koji se nastoje ublažiti i građanima, i kućanstvima, i poduzetnicima, (paketi mjera iznose preko 600 milijuna eura), povećana izdvajanja za obranu, demografske mjere i dr., što sve dovodi do većih rashoda.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje
GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU
te
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2025. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2025. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2025. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2025. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2025. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2025. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2025. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti zastupnik mr. sc. Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac