Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 3. sjednici održanoj 14. ožujka 2016., raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2016. godine. Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu.
Predstavnica predlagatelja predstavila je prijedlog Državnog proračuna za 2016. godinu u kojem su planirani prihodi od 114,9 milijardi kuna, a rashodi od 122,4 milijarde te deficit od 7,48 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a, što je najniže do sada od 2008. godine. Predstavljajući proračun za 2016. godinu kazao je da se u ovoj godini očekuje blago ubrzanje realnog rasta bruto domaćeg proizvoda na 2,0%, ponajviše uslijed doprinosa domaće potražnje. Ujedno, prema projekcijama, manjak državnog proračuna u 2017. trebao bi pasti na 2, a u 2018. godini na 1,8 posto BDP-a.
Na rashodnoj strani Vlada Republike Hrvatske se suočila s potrebom dodatnog povećanja rashoda u iznosu od 2,5 milijardi kuna zbog doprinosa proračunu EU-a, kamata, učešća u financiranju EU projekata, poticaja za novorođenčad, mirovina i minulog rada. Predstavnica predlagatelja naglasila je da su uloženi strukturni napori kojima su ušteđene dvije i pol milijarde kuna koje znače efikasniju upotrebu proračunskog novca. Kako je objasnila, radi se o strukturnim uštedama, odnosno racionalnijoj uporabi novca, s time da je obuhvaćeno sve osim plaća i mirovina.
Ovogodišnji proračun za Ministarstvo zdravlja iznosi ukupno 9.047.327.830 kuna što je 1,3 milijarde kuna ili 17 % više nego što je bilo predviđeno za prošlu godinu, istaknuo je ministar zdravlja, međutim, ukupan proračun (svi izvori financiranja) je samo iz tehničkih razloga povećan za 1.313.602.405. kuna, jer su od 2016., sukladno Zakonu o proračunu i uputama za njegovu izradu, izvještajno uključeni svi proračunski korisnici Ministarstva zdravlja sa svim prihodima.
U odnosu na limitirane izvore financiranja za 2016. godinu, u odnosu na plan za 2015., smanjen je limit u iznosu od 136.012.211 kn, a u odnosu na izvršenje za 2015. u iznosu od 66.665.175 kuna. Kako je ministar istaknuo, iako je limit značajno smanjen, unutarnjom preraspodjelom sredstava osigurana su sredstva za rad ministarstva, za uključivanje Imunološkog zavoda u iznosu od 32.500.ooo kuna i za početak povlačenja sredstava iz EU fondova.
Tijekom rasprave postavljeno je i pitanje kako u proračunu nisu predviđena sredstva za projekt Ministarstva zdravlja „Spinalni centar“, međutim ministar zdravlja je objasnio kako to ne znači prestanak provođenja rehabilitacije bolesnika sa spinalnim ozljedama u Specijalnoj bolnici Varaždinske toplice, već će se operacije obavljati u Zagrebu, što za pacijente predstavlja podizanje kvalitete na veću razinu, za što će se Ministarstvo zdravlja i u buduće zalagati.
Predstavnik Ministarstva socijalne politike i mladih iznio je podatke prema kojima ukupni prihodi sa svim izvorima u 2016.g. u Ministarstvu iznose 4.683.368.559 kuna i za 133.719.847,40 kuna su veći u odnosu na izvršenje iz 2015. godine, odnosno za 2,94 %. Najviše interesa u raspravi iskazano je upravo u dijelu socijalnih davanja, odnosno doplatka za pomoć i njegu, s obzirom na to da na ovom pravu dolazi do smanjenja sredstava u odnosu na izvršenje iz 2015.g. za 33.115.329 kuna ili 8,62%.
Kako je predstavnik ministarstva objasnio, do smanjenja dolazi zbog toga što se tijekom 2016. planira izmjena i dopuna zakona o socijalnoj skrbi na način da se pravo priznaje u punom iznosu svim korisnicima (sada su dvije razine, uvećana i umanjena) ali s istom osnovicom. Procjena je da bi se na taj način na godišnjoj razini ostvarila ušteda od 42.000.000 kuna. Istovremeno će se preispitati stanje s ovim oblikom zaštite u onom dijelu koji se odnosi na korisnike smještene u ustanovu socijalne skrbi koji po nekim sudskim presudama bez obzira što su smješteni u ustanovu ostvaruju ovo pravo.
Na pitanje članice Odbora o eventualnom uvođenju imovinskog cenzusa pri ostvarivanju prava na tuđu pomoć i njegu, predstavnik ministarstva je odgovorio da se ne planira uvesti. S tim u vezi objasnio je da je u ovom dijelu došlo do smanjenja sredstava i zbog smanjenja broja korisnika što je također uzeto u obzir prilikom planiranja potrebnih sredstava. Do smanjenja broja korisnika došlo je iz razloga objedinjavanja i ujednačavanja kriterija za preispitivanje invalidnosti pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
U raspravi je pohvaljeno izdvajanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz Državne riznice, a učinkovitijom preraspodjelom i namjenskim upravljanjem sredstvima zasigurno će se vratiti dug, zaključeno je na kraju sjednice.
Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 glasova „za“, 1 „suzdržan“, 2 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2017. I 2018. GODINU te sljedećih odluka:
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.