Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 63. sjednici, održanoj 2. listopada 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske, prvo čitanje, P. Z. br. 755 (dalje u tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. rujna 2019. Sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se nakon donošenja Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, a s obzirom da je trenutno važeći Zakon o Obalnoj straži RH donesen 2007. godine, pojavila potreba donošenja novog zakona kojim bi se ispravili uočeni nedostaci i uskladilo funkcioniranje cjelokupnog sustava.
U pripremi zakonskog prijedloga sudjelovali su, osim Ministarstva obrane RH, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Ministarstvo poljoprivrede, s obzirom na njihove nadležnosti koje se djelom odnose na poslove Obalne straže te je provedeno i savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
Naglasio je da je cilj zakona definiranje zadaća i reguliranje svih poslove Obalne straže kao i ovlasti ovlaštenih osoba, a primarna zadaća Obalne straže je nadzor i zaštita suverenih prava i interesa te provedba jurisdikcije Republike Hrvatske u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i otvorenom moru, a u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske Obalna straža pruža potporu tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima u nadzoru i zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru.
Prijedlogom zakona uređuju se određena postupanja koja se tiču zaštite interesa Republike Hrvatske na moru a koja se odnose na nadzor morskog ribarstva, nadzor sigurnosti plovidbe, zaštitu morskog okoliša te zaštitu prirode i kulturne baštine.
Nastavno je istaknuo da se Prijedlogom zakona iscrpno propisuju ovlasti Obalne straže koje su stupnjevane po kategorijama, a kao novinu je naglasio utvrđivanje uvjeta za davanje ovlasti ovlaštenim osobama Obalne straže za obavljanje inspekcijskih poslova u pojedinim upravnim područjima.
Istaknuo je i da Prijedlog zakona prepoznaje središnju ulogu Središnje koordinacije za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru, njezinog Stručnog tijela te Područne jedinice koordinacije u zaštiti interesa države na moru.
Zaključno je naglasio da donošenje predmetnog zakona predstavlja daljnje unaprjeđenje sustava domovinske sigurnosti, te jačanje suradnje i koordinacije nadležnih državnih tijela na moru.
U raspravi je pozdravljeno donošenje novog zakona, s obzirom da je tijekom provedbe postojećeg uočeno više nedorečenosti, a postojao je i problem kako povezati sva tijela koja su njime bila predviđena. Kroz primjenu je uočen i velik prostor za poboljšanje te je u raspravi iskazana nada da se ovim Prijedlogom zakona popunio taj prostor.
Postavljeno je i pitanje preklapanja ovlasti pomorske policije i Obalne straže, te je predstavnik predlagatelja istaknuo da pomorska policija postupa u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru, dok Obalna straža postupa u ZERP-u i na otvorenom moru, te da oba tijela svoje ovlasti vrše koristeći svoje brodove, što ne priječi Obalnu stražu da pruža potporu pomorskoj policiji.
S obzirom na potrebnu racionalizaciju sredstava i nepotrebno „dupliranje“ materijalnih sredstava predstavnik predlagatelja je istaknuo da se o racionalizaciji vodila briga, te da postoji samo jedan sustav radarske kontrole koji osigurava sigurnost plovidbe i zaštitu na moru, a da se sustavi na nadzor koje su samostalno razvijala različita tijela državne uprave uspješno nadopunjavaju, te da je jedino bitna pravodobna razmjena podataka.
Nastavno je predstavnik predlagatelja vezano za koordinirani pristup s drugim državnim tijelima istaknuo iznimno kvalitetnu suradnju s Ministarstvom poljoprivrede koje je u svojim propisima ugradilo odredbe koje daju određene ovlasti Obalnoj straži što se u praksi pokazalo iznimno svrhovitim. Obalna straža bi željela razvijati takav odnos i s drugim tijelima državne uprave koja pronađu svoje interes za suradnju s Obalnom stražom.
U raspravi je predloženo da se u Središnju koordinaciju za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru, kao međuresornog tijela, doda i Središnji državni ured za vatrogastvo odnosno da glavni vatrogasni zapovjednik bude član Središnje koordinacije s obzirom da će kod velikih požara i potrebe gašenja istih na moru biti potreban koordinirani pristup, a treba uzeti u obzir da Središnji državni ured za vatrogastvo nema ni brodove, ni opremu za isto.
Nakon provedene rasprave, većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić