Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 46. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 6. prosinca 2018., raspravljao o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o sustavu civilne zaštite, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 537, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. studenoga 2018.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o sustavu civilne zaštite, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 537, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 538 i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o protuminskom djelovanju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 539.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je na temelju Nacionalnog programa reformi 2018. godine i u skladu s Akcijskim planom provedbe Strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2017. do 2020. (1. reformski prioritet – Izgradnja učinkovite javne uprave) Vlada Republike Hrvatske 2. kolovoza 2018. donijela Zaključak o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Rok za provedbu svih aktivnosti u cilju smanjenja broja navedenih tijela je 1. siječnja 2019. godine.
Konačnim prijedlogom zakona su napravljene samo funkcionalne izmjene kojima se pripisuje nadležnost Ministarstvu unutarnjih poslova i ministru unutarnjih poslova u djelokrugu rada Državnog ureda za zaštitu i spašavanje i ravnatelja DSZU-a. Nastavno je naglasio da se ovim izmjenama stvara zakonodavni okvir za efikasno upravljanje rizicima čime se postiže okrupnjavanje i održivost sustava.
U raspravi je više članova Odbora istaknulo kako smatra pogrešnim pripajanje DUZS-a Ministarstvu unutarnjih poslova s obzirom da je DUZS „zaživjela“ unutar sustava zaštite i spašavanja kao samostalno tijelo, te se ovim činom ruši sve ono što se više godina gradilo. Upravo zbog problema s kojima se DUZS susretala kada je bila unutar drugih središnjih tijela državne uprave dobila je nadresorni karakter, jer njezini poslovi nisu bili onda a nisu ni sada „matični“ poslovi ni MUP-a ni MORH-a. Vraćati DUZS u MUP znači vratiti se na staro i nešto što se nije pokazalo dobrim.
Nastavno je naglašeno da je osim funkcionalne reorganizacije, koja je bitna, potrebno dalje izgrađivati sustav civilne zaštite za koji postoje dobri temelji, te odluke donositi konsenzusom, što nije slučaj kod ovog zakonskog prijedloga.
Dio članova Odbora se osvrnuo na činjenicu da se ovom funkcionalnom reorganizacijom ništa bitno nije promijenilo u ustrojavanju sustava jer koncept civilne zaštite ne funkcionira, ne zna se broj postrojbi, prepustilo se jedinicama lokalne samouprave da organiziraju postrojbe, što nije dobro jer ovisi o njihovoj dobroj volji, nedostaje edukacija, nedostaje sustavan pristup i cjelovitost za inkorporiranje u sustav domovinske sigurnosti, a posebice je istaknuto da ovakvo okrupnjavanje može dovesti do blokade MUP-a. Samo zahvaljujući entuzijazmu Republika Hrvatska uspijeva prebroditi nedaće s kojima se susreće unutar sustava civilne zaštite. Sustav treba funkcionirati na razini suradnje, a ne okrupnjavanja, te je iz svega predloženog vidljiv manjak ambicije da se uredi sustav civilne zaštite.
Dio članova Odbora je istaknuo da je ova izmjena Zakona o sustavu civilne zaštite potpuno nepotrebna te da je ovo samo forma da bi se ostvario Zaključak Vlade RH od 2. kolovoza 2018. Kao negativnost predloženih izmjena istaknuto je i da se na ovaj način iz sustava civilne zaštite „izbacuju“ nevladine udruge koje više neće moći aktivno sudjelovati unutar sustava jer nemaju pravo biti u aranžmanu s MUP-om. Prethodna zakonska rješenja su išla u smjeru jačanja DUZS-a i decentralizacije te depolitizacije i učinkovitog upravljanja resursima, a s ovakvim zakonskim rješenjem se isto poništava.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da se ovaj tren ide samo s funkcionalnim promjenama, dok će se sustavne izmjene rješavati u prvom tromjesečju 2019. godine. Složio se s iznesenim problemima unutar koncepta civilne zaštite te naglasio da se baš zbog toga ide u sustavne promjene s obzirom da do sada nije postignuta zadovoljavajuća razina implementacije. U sustavu domovinske sigurnosti jedan od temeljnih elemenata je civilna zaštita te će ovim izmjenama taj sustav ojačati.
Vezano za gubitak samostalnosti i nadresornog karaktera, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se namjerava formirati ravnateljstvo civilne zaštite koje bi imalo rang Ravnateljstva policije čime bi se dao „status“ resoru civilne zaštite kako bi mogao funkcionirati na dobrobit građana Republike Hrvatske. Nije potrebna njegova izdvojenost iz sustava jer je civilna zaštita nadogradnja aktivnosti svakodnevnog rada unutar zaštite i spašavanja.
Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić