Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 25. sjednici, održanoj 20. lipnja 2013. godine, raspravljao je o Izvješću ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2012., (dalje u tekstu: Izvješće), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Ministarstvo unutarnjih poslova (dalje u tekstu: MUP), aktom od 29. svibnja 2013. godine.
Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predmetno Izvješće razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik podnositelja, ministar unutarnjih poslova, uvodno je obrazložio predmetno Izvješće te istaknuo kako je podnošenjem Izvješća ispunjena obveza propisana odredbom članka 4. Zakona o policiji temeljem koje ministar unutarnjih poslova podnosi izvješće o radu policije iako ne rukovodi njezinim radom, obzirom da je rukovođenje radom policije u nadležnosti glavnog ravnatelja policije.
Ministar unutarnjih poslova, se posebno osvrnuo na primjenu nove metode mjerenja efikasnosti rada policije koja se primijenila za 2011., 2012. te će se primijeniti i za 2013. godinu, a koja se razlikuje od metode korištene prijašnjih godina. Nova metoda ne uzima u obzir samo element razriješenosti kaznenih djela kao pokazatelj uspješnosti.
Nastavno, istaknuto je kako je policija da bi ispunila svoju misiju i postigla glavni strateški cilj, a koji je smanjenje opasnosti od kažnjivih ponašanja, svoju cjelokupnu aktivnost usmjerila na četiri posebna cilja, a to su: poboljšati sprječavanje kažnjivih ponašanja, poboljšati suzbijanje kriminaliteta, povećati sigurnost prometa na cestama i jačati sigurnost na državnoj granici, u zračnom prometu i plovidbi.
Iznošenjem brojčanih pokazatelja istaknuto je kako se u određenim područjima broj kažnjivih ponašanja smanjio (prekršaji po svim propisima koji uređuju pitanje javnog reda i mira) no, nasuprot tome, posebice je istaknuo povećan broj prekršaja počinjenih kršenjem odredbi Zakona o zaštiti nasilja u obitelji, koje je rezultat veće otvorenosti žrtava i prijava ovakvog ponašanja, tj. stav žrtve da se ovakvo kažnjivo ponašanje više ne prikriva.
Kaznenih djela je oko 3% manje nego u 2011. godini, no raste određen broj kaznenih djela vezanih uz protuzakonit prelazak preko granice, kaznena djela vezana uz povrede intelektualnog i industrijskog vlasništva, nedopuštene uporabe tuđe tvrtke te kaznena djela počinjena uporabom informatičke tehnologije (krađa identiteta, neovlaštenog pristupa računanim sustavima, obavijesti o lutrijskim dobicima i sl.). S područja „sive ekonomije“ zabilježeno je 42,6% više kaznenih djela nego u 2011. godini., a sve su učestalija pojava sklapanja lihvarskih ugovora, protuzakonitih kredita i zajmova što je posljedica gospodarske krize i kreditne nesposobnosti hrvatskih građana da kredit ostvare kod financijskih institucija.
Neovisno o brojčanim pokazateljima, koji variraju od godine do godine, stajalište je ministra unutarnjih poslova, kako je najvažniji subjektivni osjećaj sigurnosti kod građana, osjećaju li se građani sigurno ili ne.
U raspravi koja je uslijedila načelno je izraženo stajalište kako je zaista subjektivni stav građana o tome osjećaju li se sigurno ili ne, važniji od brojčanih pokazatelja koji variraju od godine do godine, no da i brojčani pokazatelji ukazuju na određene promjene u kažnjivom ponašanju.
Posebno je izraženo zanimanje glede provedenih 87 internih oglasa (6 internih oglasa za popunu rukovodećih radnih mjesta policijskih službenika u sjedištu Ministarstva i 81 interni oglas za popunu rukovodećih radnih mjesta policijskih službenika u policijskim upravama) s pitanjem, je li takvim raspoređivanjem 22.156 zaposlenika, policija izgubila na svojoj učinkovitosti baveći se „sobom“. Naime, istaknuto je kako je za ovakvo obimno raspoređivanje, kojim je obuhvaćena većina djelatnika policije, potrebna kvalificiranost kadrovske službe različitim stručnim znanjima koji trebaju biti sposobni obaviti takav posao, a s druge strane treba postojat i osposobljenost policijskih djelatnika za određena radna mjesta za koja se natječu. Također je postavljeno i pitanje kakva je tražena kvalifikacijska struktura djelatnika policije, sukladno općim aktima i kakva je stvarna kvalifikacijska struktura raspoređenih djelatnika po stupnju stručne spreme.
Glede brojčanih pokazatelja iskazan je ponovljeni zahtjeva da se svi relevantni pokazatelji o počinjenim kaznenim djelima, tamo gdje je to moguće, u dijelu koji se odnosi na počinitelje iskazuje prema spolu, kao što je ovim izvješćem iskazan za broj samoubojstava i sudionike prometnih nesreća. Što se tiče djelatnika policije iskazan je podatak od 16,8% žena zaposlenih u policiji, no nije vidljivo koja radna mjesta su time „pokrivena“ te kakve radnje i mjere se unutar samog Ministarstva poduzimaju da bi se poboljšala struktura u smislu veće zastupljenosti žena.
Po pitanju nasilja u obitelji, tijekom prošlogodišnje rasprave o izvješću za 2011. godinu zatraženo je da se ustroji samostalan odjel koji bi se izdvojio iz odjela maloljetničke delikvencije te bi se bavio samo nasiljem u obitelji obzirom da kažnjiva djela vezana uz nasilničko ponašanje ne opadaju, a indikativno je da najteža kaznena djela kao ubojstvo i pokušaj ubojstva ( tijekom 2012. g. bilo je 51 ubojstvo, od toga 27 ubojstva među članovima obitelji) se s više od 50% dešavaju unutar obitelji.
Iskazano je stajalište kako izvješćem nisu obuhvaćeni određeni podaci koji se odnose na zaštitu osobnih podataka, njihovu razmjenu s drugim državama, suradnja s Interpolom te da nisu vidljivi podaci o istragama komunističkih zločina počinjenih nakon 1945. godine.
Ministar unutarnjih poslova je istaknuo kako je provođenje internih oglasa obveza koja je proistekla donošenjem novog Zakona o policije tijekom 2011. godine te pratećih podzakonskih propisa. Svi raspoređeni djelatnici su zadovoljili uvjete propisane navedenim općim aktima te su i raspoređeni na odgovarajuća radna mjesta sukladno tome. Glede ustrojavanja odjela koji bi se bavio nasiljem u obitelji, istaknuto je da se, obzirom da je onemogućeno novo zapošljavanje, istome nije moglo pristupiti jer MUP nema dovoljno djelatnika. U svezi suradnje s Interpolom, ukazano je, kako je Republika Hrvatska potpisnica niza međunarodnih sporazuma koji ju obvezuju na suradnju te se suradnja odvija sukladno potpisanome. Što se tiče istraga u svezi komunističkih zločina počinjenih iza 1945. godine oni se vode u kategoriji ratnih zločina tako da su tu vidljivi podaci o tome.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova, s 6 glasova „za“ i 2 „suzdržan“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE MINISTRA UNUTARNJIH POSLOVA O OBAVLJANJU POLICIJSKIH POSLOVA U 2012.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman