Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 16. sjednici održanoj 24. svibnja 2013. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, aktom od 28. ožujka 2013. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno članku 100. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao matično radno tijelo.
U vrlo opsežnom izvješću od 272 stranice detaljno su opisane sve aktivnosti Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova tijekom 2012. godine u skladu s ovlastima i djelokrugom rada pravobranitelja/ice za ravnopravnost spolova određenima ZRS-om.
Tijekom 2012. godine Pravobraniteljica je radila na ukupno 1.514 predmeta, što predstavlja povećanje za 8,8% u odnosu na 2011. godinu. Među individualnim slučajevima bilo je 420 zaprimljenih po pritužbama građana/ki te 37 predmeta otvorenih na inicijativu Pravobraniteljice. Ostali slučajevi i postupanja sadrže grupu od 1.057 predmeta većinom otvorenih na inicijativu Pravobraniteljice radi praćenja primjene Zakona o ravnopravnosti spolova, odnosno temeljem dopisa drugih institucija, organizacija ili pravnih osoba.
Ukupno razvrstano po spolu prituženih, Pravobraniteljica je razmatrala slučajeve koji su se većinom odnosili na žene – 68,7% slučajeva, zatim u manjem broju na muškarce – 25,2% slučajeva te na mješovite skupine (žena i muškaraca zajedno) – 6,1% slučajeva.
Kao i ranijih godina, Pravobraniteljici su se prituživale osobe s područja cijele Republike Hrvatske, najviše iz Grada Zagreba.
Tijekom 2012. Pravobraniteljica je nastavila pratiti 6 započetih sudskih postupaka u koje se umiješala 2011. (4 na Vrhovnom sudu, 1 na Upravnom sudu, 1 na Općinskom građanskom sudu), donijete su 4 presude od kojih 3 pravomoćne. Tri presude utvrdile su i sankcionirale postojanje diskriminacije dok je jednom presudom odbijena anti-diskriminacijska tužba te se Pravobraniteljica aktivno uključila u revizijski postupak protiv te presude. Tijekom 2012. Pravobraniteljica se umiješala u 2 nova sudska postupka (u revizijskom na Vrhovnom sudu i u žalbenom na Županijskom sudu).
Pravobraniteljica je ukupno uputila 298 pismenih prijedloga 133 upozorenja i 132 preporuke. Inicirala je podnošenje 2 kaznene prijave, dala inicijativu za izmjenu 1 zakona i 1 podzakonskog akta. Pravobraniteljica je 2012. godine provela 7 neovisnih istraživanja vezana uz različita područja života i rada: pravosuđa, zapošljavanja i rada, medija (2 istraživanja), nasilja u obitelji i obrazovanja (2 istraživanja). Održala je 21 predavanje u programima izobrazbe o ravnopravnosti spolova. Statistički podaci ukazuju da se građani/ke pritužuju na spolnu diskriminaciju, a u najvećem broju se pritužuju žene – 68,7%. Pritužbe vezano za zapošljavanje i rad, socijalnu sigurnost, zdravstveno i mirovinsko osiguranje predstavljaju 58,5% svih predmeta u 2012.. Statistički podaci pokazuju daljnje pogoršanje ionako nepovoljnog položaja žena na tržištu rada. Stoga je pravobraniteljica u suradnji sa ženskim sekcijama sindikata pripremila Vodič za sindikalne povjerenike/ce i pravnike/ce iz područja Spolna diskriminacija i uznemiravanje na području zapošljavanja i rada. Pravobraniteljica ponovno ukazuje na diskriminatornu praksu HZZO-a prema trudnicama. Nadalje vezano uz stvaranje uvjeta za usklađivanje obiteljskog i poslovnog života i dalje je niska stopa korištenja svih oblika rodiljnih i roditeljskih dopusta od strane očeva (2,63%).
Pravobraniteljica pristupa s osobitom pažnjom svakoj pritužbi vezano uz obiteljsko nasilje. Podaci istraživanja Pravobraniteljice o primjeni zaštitnih mjera propisanih Zakonom o zašiti od nasilja u obitelji (uzorak 500 pravomoćnih prekršajnih presuda), pokazuju da se mjere zaštite rijetko izriču u praksi – tek u 10,5% slučajeva. Pravobraniteljica je zagovarala unaprjeđivanje položaja i zaštitu prava žena-žrtava seksualnog nasilja u ratu.
Pravobraniteljica je ukazala da nacionalni zakonodavni okvir ne zadovoljava zahtjevima pravne zaštite spolnih i rodnih manjina, koji proizlaze iz pravnog sustava Vijeća Europe i pravnog poretka Europske unije.
U ovom su izvješću po prvi put obuhvaćene društvene skupine koje ulaze u rizik višestruke diskriminacije (žene u ruralnim područjima, žene ovisnice, žene zaražene HIV-om, žene s invaliditetom te žene u prostituciji)
Istraživanja koja je pravobraniteljica provela vezano uz medije pokazala su da mediji i dalje perpetuiraju spolne stereotipe i seksizam.
U području obrazovanja došlo je do vrlo značajnih inovacija u pogledu odgoja i obrazovanja za rodnu ravnopravnost. Uvođenjem nastavnih predmeta Građanski odgoj i obrazovanje i Zdravstveni odgoj te izradom predmetnih kurikuluma otvara se prostor za integraciju sadržaja vezanih za područje rada Pravobraniteljice. Pravobraniteljica ukazuje na problem diskriminirajućih sadržaja na temelju dva provedena istraživanja o školskim udžbenicima etike i vjeronauka.
Žene su i dalje podzastupljene u području političke participacije, bilo da se radi o uključivanju na kandidacijske liste, javnom predstavljanju stranki ili o konačnim izbornim rezultatima.
Izvješće sadrži i analizu provedbe Nacionalne politike za ravnopravnost spolova, za razdoblje od 2011.-2015. u 2012. godini, na temelju podataka svih nositelja mjera o aktivnostima poduzetim u cilju provedbe tih mjera. Analiza je pokazala kako se većina mjera iz Nacionalne politike za ravnopravnost spolova, 2011.-2015., tijekom 2012. provodila na zadovoljavajućoj razini i to od strane većine nositelja/ica. Ipak, pojedine mjere se nisu provodile i to zbog nedostataka financijskih sredstava pojedinih nositelja, ali i zbog njihove slabije aktivnosti po pitanju provedbe mjera.
Nadalje, Izvješće sadrži i analizu Nacionalnog akcijskog plana za provedbu rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000) o položaju žena, miru i sigurnosti i srodnih rezolucija. Pravobraniteljica je, sukladno svojim ovlastima, zatražila od svih nositelja provedbi mjera da ju u pisanom obliku izvijeste o provođenju mjera čiji je rok provedbe bio tijekom 2012. ili kontinuirano. Nositelji mjera provedbe NAP-a relativno su ih uspješno provodili u 2012. Problemi u provedbi su bile promjene u ustrojstvu i djelokrugu rada pojedinih ministarstava.
Tijekom 2012. Pravobraniteljica je ostvarila dobru suradnju s organizacijama civilnoga društva, sindikatima, medijima i drugim društvenim dionicima, na način da je 71 puta sudjelovala u javnim raspravama, konferencijama, okruglim stolovima, pojedinačnim sastancima i projektima.
Tijekom 2012., Pravobraniteljica je sudjelovala u 6 međunarodnih projekata te ostvarila suradnju sa regionalnim i međunarodnim stručnjacima/kinjama i institucijama, organizacijama, stranim veleposlanstvima u Republici Hrvatskoj, sudjelovala je ukupno 26 puta na konferencijama, okruglim stolovima i drugim javnim događanjima.
Obzirom na postupanje prema pritužbama građana/ki, kao i provedenih istraživanja i analiza, na kraju Izvješća Pravobraniteljica je posebno istaknula 35 preporuka vezanih uz: područje zapošljavanja i rada, spolnog uznemiravanja, nasilja u obitelji, partnerskog nasilja, besplatne pravne pomoći, žena silovanih u ratu, roditeljske skrbi, spolnih i rodnih manjina, rizicima višestruke diskriminacije, području obrazovanja, medija, tražitelji/ce azila.
U raspravi koja je uslijedila članice Odbora iznijele su pohvale za Izvješće, kao i za velik odrađen posao Pravobraniteljice u prošloj godini, posebno rad na terenu. Naime, institucija Pravobraniteljice je do nedavno bila prepoznata uglavnom u Zagrebu, a nedovoljno u drugim krajevima Republike Hrvatske. Međutim, izražena je zabrinutost što je diskriminacija najčešća na području rada što je teško shvatljivo budući da su žene obrazovanije. Nadalje, postavlja se pitanje kako objasniti da se zaštitne mjere u slučajevima obiteljskog nasilja predlažu u 8000 slučajeva, izriču 3500 a provode samo u 1703 slučaja.
Također, naglašeno je da žene čine 2/3 u pravosuđu, a nisu dovoljno senzibilizirane i ne prepoznaju probleme vezano uz obiteljsko nasilje. Ukazano je na posebno težak položaj žena između 50 i 65 godina koje ostaju bez posla bez realnih mogućnosti da se ponovno zaposle. Vezano uz rad lokalnih povjerenstava za ravnopravnost spolova, upozoreno je da su neke mjere iz Nacionalne politike za ravnopravnost spolova neprovedive budući da za njihovo provođenje lokalna povjerenstva nemaju niti kadrovske niti financijske (pa ni statutarne) mogućnosti.
Pravobraniteljica je zaključno navela kako na težak položaj žena na tržištu rada utječu stereotipi, problemi usklađivanja obiteljskog života i rada. Očevi ne preuzimaju dovoljno ulogu u obitelji (samo 2,63% ih koristi roditeljski dopust), velika su očekivanja od žena u svim područjima, dok su potpora i servisi države nedovoljni.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
zaključak
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2012. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Nansi Tireli, predsjednicu Odbora.
Predsjednica Odbora
Nansi Tireli