Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 4. sjednici održanoj 26. travnja 2012. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2011. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Pravobraniteljica za djecu, aktom od 30. ožujka 2012. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je pravobraniteljica za djecu predstavila rad Ureda u 2011. godini te ustroj Ureda. Ured pravobraniteljice ima sjedište u Zagrebu te regionalne urede u Splitu, Osijeku i Rijeci. Broj prijava kršenja dječjih prava kontinuirano raste, ali ostaje dvojbeno radi li se o porastu samih kršenja prava ili o povećanju osjetljivosti na kršenja dječjih prava.
Ured pravobraniteljice je 2011. godine postupao u 2.259 novih predmeta, od čega je 1.054 prijave povreda pojedinačnih prava djece, a 1.205 su opće inicijative ureda. Ključni problemi su i u prošloj godini bili: obiteljski odnosi, nasilje nad djecom i među djecom (vršnjačko nasilje, nasilje odraslih, djeca su žrtve i zbog nekvalitetnog reagiranja institucija kao i nedostupnosti stručne pomoći), te kršenje obrazovnih potreba djece (posebno djece s teškoćama u razvoju). Vezano uz uzdržavanje, manji je broj prijava povreda prava nego prethodnih godina. Na inicijativu Ureda pravobraniteljice za djecu, Hrvatska odvjetnička komora pruža besplatnu pravnu pomoć djecu i postupcima uzdržavanja (bez obzira na prihod roditelja s kojim dijete živi). U odredbama Obiteljskog zakona o uzdržavanju ne štite se dovoljno prava djece, budući da se ograničava privremeno uzdržavanje na 3 godine. Problem je i neujednačenost prakse centara za socijalnu skrb vezano uz institut privremenog uzdržavanja. U području ostvarivanja sadržaja roditeljske skrbi pritužbe se odnose na dugotrajnost postupka, nepovjerenje u stručnost, nemogućnost provođenja vremena s djetetom do odluke suda. Česta su manipulativna ponašanja jednog ili oba roditelja u odnosu na dijete, a snažan konflikt među roditeljima djeluju ugrožavajuće za djecu. Stav pravobraniteljice je da bi onemogućavanje susreta s drugim roditeljem trebalo tretirati kao oblik psihičkog nasilja. U centrima za socijalnu skrb nedostaje educiranih stručnjaka za obiteljsku medijaciju. Pravobraniteljica izražava nezadovoljstvo razinom zaštite djece zbog nemoći sustava da zaštiti potrebu djeteta da ima oba roditelja. Prijave prava na zaštitu od nasilja brojnije su nego ranije, a bilo je i nekoliko slučajeva neosnovanih prijava. Tjelesno kažnjavanje i dalje je „metoda odgoja“, a time se djeci šalje poruka da je nasilje prihvatljiva strategija za rješavanje sukoba ili postizanje da ljudi čine što se traži. Kod zanemarivanja najviše prijava bilo je za višestruko zanemarivanje. Među prijavama zanemarivanja su i slučajevi djece zatečene u nedopuštenim noćnim izlascima. Vezano uz posvojenje – od ukupno 1.099 djece smještene u ustanovama, 67 djece ispunjava zakonske uvjete za posvojenje, no ona još uvijek borave u ustanovama, budući da zbog svoje dobi, podrijetla i psihofizičkih osobina ne ispunjavaju očekivanja posvojitelja.
Osim praćenja pojedinačnih povreda prava djece, aktivnost Ureda pravobraniteljice uključuje sudjelovanje u izradi propisa i poticaja za donošenje i izmjenu propisa, obilazak ustanova u koje su smještena djeca, preporuke i prijedloge nadležnim institucijama s ciljem unaprjeđivanja zaštite djece u Republici Hrvatskoj, međunarodnu aktivnost, organizaciju stručnih skupova i izdavanje publikacija, suradnju s djecom (posebno putem Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu).
Vezano uz ukidanje specijaliziranog pravobranitelja za djecu, stav pravobraniteljice je da je to korak natrag u sustavu zaštite ljudskih prava. Naime, pripajanjem postojećih specijaliziranih pravobranitelja i ustrojavanjem posebnih odjela kapacitet pučkog pravobranitelja neće ojačati, već će se ugušiti samostalnost i neovisnost specijaliziranih pravobranitelja koji su dugogodišnjim radom potvrdili svoju učinkovitost i vidljivost u društvu. Pravobraniteljica ističe važnost zadržavanja samostalnog pravobranitelja za djecu kojem su prioritet djeca.
U raspravi koja je uslijedila članice Odbora pohvalile su Izvješće kao sadržajno i sveobuhvatno, pedantno pripremljeno i metodološki usklađeno, prepuno egzaktnih podataka o kršenju dječjih prava. Izrečena je sugestija Uredu za uspostavljanjem što bolje suradnje s jedinicama lokalne samouprave. Ukazano je na probleme vezane uz zaštitu djece od štetnih utjecaja iz okoliša, sigurnost djece u prometu, a posebno na problem nasilja među i nad mladima, problem noćnih izlazaka mlađih od 16 godina. Postavljeno je pitanje vezano uz raspolaganje dječjom imovinom i ulogu centara za socijalnu skrb, koji ne pokazuju dovoljno razumijevanja za tešku financijsku situaciju roditelja. Posebno se pritom nepravednim smatra plaćanje pristojbe za potvrdu CZSS za raspolaganje imovinom. Upozoreno je na problem financiranja predškolskog odgoja koji je u cijelosti prepušten jedinicama lokalne samouprave, kao i na manjak predškolskih ustanova, posebno u ruralnim područjima. Više je puta izrečena potreba za edukacijom, ukazano na nužnost zapošljavanja stručnih suradnika u školama. Nadalje, zakonski propisan predškolski odgoj od 180 sati ne omogućuje se svoj djeci. Članice Odbora također ne smatraju dobrim pripajanje specijaliziranih pravobraniteljstava Uredu pučkog pravobranitelja.
Pravobraniteljica se zaključno osvrnula na primjedbe iz rasprave. Složila se da je suradnja Ureda i jedinica lokalne samouprave nužna, uz opasku da nisu svi predstavnici jedinica lokalne samouprave jednako spremni na suradnju za koju se pravobraniteljica za djecu zalaže. Svjesna problema štetnih utjecaja iz okoliša na zdravlje djece, pravobraniteljica je uputila preporuke nadležnim ministarstvima. Složila se da nove tehnologije osim brojnih mogućnosti donose i neke negativnosti, primjerice nasilje putem interneta. Međutim, zabrana njihove upotrebe ne smije doći u obzir, važnije je edukacija o njihovom odgovornom korištenju. Odredba kojom se ograničava raspolaganje imovinom djeteta, nastoji zaštititi imovinske interese djece zbog neodgovornih roditelja koji, iako u manjini, ipak postoje. Djelatnici centara za socijalnu skrb trebaju razumjeti potrebe i pomoći. Jednaka dostupnost prava, pa i predškolskog odgoja, ustavno je načelo. Pravobraniteljica se slaže da je za suzbijanje vršnjačkog nasilja (i njegovih novih pojavnih oblika), nužna sustavna edukacija nastavnika i stručnih suradnika u školama. Zabrana noćnih izlazaka je pomoć roditeljima koji nisu u stanju sami postaviti zabranu.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2011. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Nansi Tireli, predsjednicu Odbora.
Predsjednica Odbora
Nansi Tireli