Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 7. sjednici održanoj 10. srpnja 2012. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, P.Z.E. br. 71, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. srpnja 2012. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Na početku je predstavnik predlagatelja ukratko predstavio Konačni prijedlog zakona te razlike u odnosu na Prijedlog zakona. Naime, uvažene su primjedbe više zastupnika koje su se odnosile na pomicanje ženine dobne granice od 42 godine života za provedbu postupka medicinski pomognute oplodnje na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Nadalje, uvažen je prijedlog pravobraniteljice za osobe s invaliditetom na temelju kojeg se osobe lišene poslovne sposobnosti dovode u ravnopravan položaj s drugim korisnicima postupaka medicinski pomognute oplodnje. Također je uvažen prijedlog da se osobi začetoj u postupku medicinski pomognute oplodnje putem Državnog registra omogućava uvid u identitet moguće polubraće, odnosno polusestara.
U raspravi koja je uslijedila članovi i članice Odbora iznijeli su različite stavove. Dio članova iznio je stav da se ovim Konačnim prijedlogom zakona ne štite ljudska prava, da on nije u skladu s člankom 21. Ustava RH, te da nije u interesu djece, braka i obitelji. Posebno problematičnim smatraju mogućnost zamrzavanja zametaka, budući da je Etičko povjerenstvo Klinike za ženske bolesti i porode Kliničkog bolničkog centra-Zagreb iznijelo stav da život počinje začećem. Iznesena je i primjedba da je nepotrebna žurba prilikom donošenja zakona nekoliko dana prije kraja zasjedanja Hrvatskog sabora. S druge strane, članice Odbora iznijele su stav da je Konačni prijedlog zakona pomno pripremljen te da velik broj pacijentica čeka upravo na članak 7. stavak 2., koji će četiri puta povećati uspješnost svakog postupka. Naglašeno je da se ovakvim Prijedlogom zakona nikoga ne prisiljava na postupke, već država otvara mogućnost onima koji to žele da ostvare roditeljstvo primjenjujući ono što suvremena medicina omogućava.
Predsjednica Odbora pozdravlja određene izmjene. Međutim, ističe da su ostale neke sporne odredbe, primjerice: nedopustiva retrogradna primjena zakona i neanonimnost donacija. Također smatra da ovakav Prijedlog zakona neće omogućiti liječenje prema dva (od 6) načela: načelu optimalnog liječenja (pacijenti ne dobivaju najbolje) i načelu dostupnosti (liječenje neće biti dostupno svima). Budući da je neplodnost bolest, Ministarstvo je dužno svakom pojedincu odnosno paru omogućiti liječenje, pristupati individualno, jer građani plaćaju doprinos za zdravstvo i imaju pravo na optimalno liječenje.
Pravobraniteljica za djecu zadovoljna je Konačnim prijedlogom zakona s aspekta djece te podržava svaku promjenu koja dovodi do poboljšanja njihovih prava. Posebice je zadovoljna člankom 15. kojim se određuje da su roditelji obvezni reći djetetu za njegovo podrijetlo, te da zakonski zastupnik ima pravo na uvid u podatke, zbog medicinski opravdanih razloga (u slučaju djetetove bolesti, a radi pronalaska biološkog roditelja koji može pomoći u liječenju).
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova pozdravlja Konačni prijedlog zakona budući da će olakšati parovima medicinski pomognutu oplodnju u odnosu na postojeće stanje. Također izražava zadovoljstvo što je iz Prijedloga zakona povučena odredba koja je transrodnim osobama onemogućavala postupak MPO. Međutim, iz istih razloga upozorava na članak 10. stavak 2. podsjećajući na dva organska zakona (Zakon o suzbijanju diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova) koji izričito zabranjuju diskriminaciju na temelju spolne orijentacije.
Zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom izrazila je zadovoljstvo jer su primjedbe pravobraniteljice u odnosu na članke 10, 17, 33, i 34 (vezano uz osobe lišene poslovne sposobnosti) u Konačnom prijedlogu zakona u cijelosti uvažene.
U daljnjem tijeku rasprave svoje su stavove iznijeli i predstavnici različitih udruga. Predstavnica Udruge osoba s problemom neplodnosti Beta, u ime neplodnih parova (a u Republici Hrvatskoj je svaki šesti par neplodan) posebno je apelirala da se izmijeni predloženi članak 62, na način da se postupci medicinski pomognute oplodnje koji su provedeni do dana stupanja na snagu Zakona ne ubrajaju u ukupan broj postupaka. Predstavnica udruge Roditelji u akciji (RODA) podsjetila je na činjenicu da neplodnim parovima već tri godine nije omogućeno optimalno liječenje pa smatra da nije pravedno da se dosadašnji postupci računaju u broj postupaka na teret HZZO. Nadalje, iznijela je prijedlog, sukladno smjernicama ESHRE (European Society for Human Reproduction and Embriology), o osnivanju dvojne banke spolnih stanica – odnosno da darovatelji biraju žele li ili ne biti anonimni, uz mogućnost uvida u podatke anonimnih darovatelja kod medicinski opravdanih razloga. Najspornijim dijelom Konačnog prijedloga zakona smatra retrogradno računanje postupaka.
Predstavnica lezbijske grupe Kontra iznijela je stav da medicinski pomognuta oplodnja nije samo metoda za liječenje neplodnosti već i pomoć ženama bez partnera i ženama koje žive u istospolnim zajednicama da dobiju dijete. Upozorila je na zakone koji zabranjuju diskriminaciju na temelju spolne diskriminacije te iznijela prijedlog da se u članku 10. stavak 2. izmijeni te da pravo na medicinski pomognutu oplodnju ima i punoljetna, poslovno sposobna žena koja je s obzirom na životnu dob i opće zdravstveno stanje sposobna za roditeljsku skrb o djetetu.
Predstavnici udruge Vigilare iznijeli su članovima i članicama Odbora podatak da je 133.000 građana potpisalo Deklaraciju protiv donošenja ovakvog prijedloga zakona o medicinski pomognutoj oplodnji. Prema njihovom mišljenju u Konačnom prijedlogu zakona posebno je problematična mogućnost zamrzavanja embrija, pogotovo jer već postoji prema procjenama (jer nitko sa sigurnošću ne zna pravi broj) oko 20 tisuća zamrznutih embrija. Nadalje, zakon je diskriminatoran jer ne omogućava bračnim parovima alternativne načine liječenja (fertility care) koji su jeftiniji i nisu štetni za zdravlje.
U završnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da ovaj Prijedlog zakona regulira područje o kojemu postoje razmimoilaženja u smislu svjetonazora. Nadalje, smatra da se radi o Prijedlogu koji je usuglašen s praksom. Naglasio je da razlozi za ograničavanje broja postupaka nisu samo financijski, već je uvažen stav struke. Naime, postupke se želi ograničiti na svrsishodan broj, budući da postupci nisu bezopasni, te nose veliki rizik i moguće vrlo ozbiljne zdravstvene nuspojave za žene.
Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora većinom glasova (6 za, 2 protiv i 2 suzdržana) su odlučili Hrvatskom saboru predložiti da donese
Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Nansi Tireli, predsjednicu Odbora.
Predsjednica Odbora
Nansi Tireli