Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 17. veljače  2016. razmotrio je Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, aktom od 29. svibnja 2015. godine.  

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
 
U uvodnom izlaganju predsjednica Povjerenstva istaknula je kako je Povjerenstvo tijekom 2014. godine održalo 42 sjednice, donijelo 117 odluka o pokretanju postupka, 98 konačnih odluka u predmetima utvrđivanja sukoba interesa ili povrede Zakona, sveukupno je izreklo sankcija u iznosu 481. 000,oo kn, dalo 122 obrazložena mišljenja i 37 obrazloženih očitovanja. Također, Povjerenstvo je donijelo 35  odluka o nepokretanju postupka protiv dužnosnika, te 109 zaključaka i obavijesti podnositeljima prijava. 

Izvijestila je o realizaciji projekta informatizacije kojim je Povjerenstvu osiguran prijenos vlasništva nad programskim rješenjima. Radi primjene Zakona uspostavlja se elektronički obrazac izvješća o imovinskom stanju dužnosnika, ustrojava Registar dužnosnika. Registar dužnosnika osim propisane zakonske obveze je i mjera iz Akcijskog plana uz nacionalnu Strategiju suzbijanja korupcije. Uspostavljeni informatički program razvijat će se kroz posebne informatičke programe putem kojih će se uspoređivati podaci iz podnesenih izvješća o imovinskom stanju dužnosnika sa podacima s kojima raspolažu druga državna tijela.

Obrazlažući postupak pred Povjerenstvom predsjednica je istaknula da postojeći zakonodavni okvir nije dostatan za provođenje postupaka iz nadležnosti Povjerenstva. Ukazala je na činjenicu da Hrvatski sabor nije dostavio popis osoba obnašatelja dužnosti koje imenuje kao dužnosnike, nepostupanje Hrvatskoga sabora nametnulo je pitanje dosega primjene Zakona. Ocjenu ispravnosti postupanja Povjerenstva u postupcima utvrđivanja sukoba interesa obnašatelja javnih dužnosti bez da su upozoreni kako se i na njih odnosi Zakon imat će pravna praksa upravnih sudova. U pojedinim pitanjima primjene Zakona Povjerenstvo je postupalo na način da je uzimalo ovlast tumačenja Zakona. Predsjednica je naglasila da u provođenju postupaka iz nadležnosti Povjerenstva nisu jasno propisani rokovi postupanja, zalaže se za buduće normativno rješenje kojim bi se uredilo da povrede Zakona dužnosnik može počiniti u razdoblju od 12 mjeseci od dana prestanka obnašanja javne dužnosti.
Predsjednica je također istaknula da pokretanje postupaka sukoba interesa ili povrede etičkih načela u obnašanju javnih dužnosti u kojima nije došlo do povrede neke od odredbi Zakona, predstavlja nadogradnju razvoja prakse u radu Povjerenstva. 

U dijelu međunarodne suradnje u području sprječavanja sukoba interesa predsjednica je podsjetila na preporuke GRECO-a o donošenju etičkog kodeksa zastupnika u Hrvatskom saboru.
     
Članovi Odbora u raspravi su podržali rad Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Posebice su pohvalili praksu objavljivanja mišljenja i odluka Povjerenstva u pojedinim slučajevima te istaknuli korisnost takve prakse čime se doprinosi predvidljivosti postupanja Povjerenstva u sličnim situacijama koje nastanu u primjeni Zakona o sprječavanju sukoba interesa (dalje: Zakon). Naglasili su, međutim, kako postoji objektivni problem različitog medijskog praćenja i tretmana pojedinačnih predmeta u kojima odlučuje povjerenstvo pri čemu  vrlo često u prvi plan dolaze predmeti razmjerno male važnosti.

U odnosu na probleme u primjeni Zakona s kojima se susreće Povjerenstvo članovi Odbora pohvalili su praksu koju Povjerenstvo primjenjuje kada mijenja svoja pravna shvaćanja o određenim vrstama predmeta pri čemu Povjerenstvo obveznike Zakona unaprijed obavještava o promjeni svojeg pravnog shvaćanja pozivajući ih da svoje ponašanje prilagode izmijenjenom pravnom shvaćanju. Time je Povjerenstvo prihvatilo doktrinu

Ustavnog suda Republike Hrvatske prema kojoj presude (sudova) „ne bi smjele biti rezultat »zakašnjelog razvitka« sudske prakse pri »objektivnom određivanju sadržaja, smisla i dosega«“ pravnih normi (primjerice, Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-5807/2010 od 25. travnja 2013, Nar. nov. br. 57/13., t. 24.3.).

Odbor je ukazao i na problem zakonske definicije i određenja sadržaja pojma javne dužnosti te samim time i kruga dužnosnika koji su obuhvaćeni Zakonom (primjerice, čelnici sportskih saveza, vatrogasnih zajednica, Crvenog križa i sl.).
U raspravi o Izvješću postavljeno je i pitanje pravnog temelja tumačenja Povjerenstva po kojemu „su dužnosnici dužni podnijeti izvješće o imovinskom stanju i povodom proteka roka od 12 mjeseci od dana prestanka obnašanja javne dužnosti“, a koje se pojavljuje u kontekstu

Zakonom propisanog trajanja obveza i ograničenja nakon prestanka obavljanja dužnosti.
Predloženo je i daljnje unaprjeđenje u radu Povjerenstva i to posebice u području prikupljanja podataka o dužnosnicima tako da se Povjerenstvu omogući da u najvećoj mjeri samostalno prikuplja podatke iz relevantnih baza podataka.

Uvažavajući zakonsku obvezu Povjerenstva da objavljuje svoje odluke kao i potrebu transparentnosti u radu Povjerenstva, Odbor je problematizirao objavu odluka o nepokretanju postupka koje privlače pozornost javnosti premda je tim odlukama zapravo utvrđeno da se nisu ispunile pretpostavke za pokretanje postupka.

Pojedini članovi Odbora problematizirali su ovlast Povjerenstva za tumačenjem zakona, uzevši da se može zahtijevati od Hrvatskoga sabora da dade autentično tumačenje radi jasnoće pravne norme, i uzevši u obzir činjenicu da zakone u pravilu tumače sudovi. 

Nadalje, članovi Odbora osobito su prepoznali napore u povećanju učinkovitosti rada Povjerenstva i to posebice kroz projekt informatizacije. Članove Odbora zanimali su razlozi za promjenu pružatelja informatičkih usluga, troškovi održavanja novih informatičkih rješenja kao i sustav pohrane podataka o dužnosnicima. Predsjednica Povjerenstva objasnila je potrebu za nabavom opisanih roba i usluga navodeći smanjenje dugoročnih troškova, povećanu mogućnost promjene davatelja usluge, kao i činjenicu da je Povjerenstvo postalo vlasnikom svih programskih rješenja pa samim time i podataka o dužnosnicima koji se čuvaju pohranjeni na dvama vlastitim serverima u Povjerenstvu. U ovome kontekstu istaknula je i inicijativu da se korištenje novog informatičkog sustava omogući i za prikupljanje podataka o pravosudnim dužnosnicima.

Rasprava se nastavila prijedlogom članova Odbora da se preispita nužnost podnošenja imovinskih kartica isključivo elektroničkim putem. No, predsjednica Povjerenstva izrazila je svoju zabrinutost, imajući u vidu poredbena iskustava, da bi omogućavanje podnošenja imovinskih kartica u pisanom obliku taj proces učinilo manje učinkovitim i nesigurnijim te kako bi se poništile uštede postignute razvojem elektroničkog sustava.
Članovi Odbora posebno su ukazali na potrebu da Povjerenstvo postupa s oprezom kada na vlastiti poticaj pokreće i odlučuje u postupcima „zbog povrede načela“ iz čl. 5. Zakona. To stoga kako se rad Povjerenstva ne bi u javnosti tumačio kao političko arbitriranje.

Također, članovi su Odbora ukazali na neka pitanja iz prakse Povjerenstva. Kao osobito sporno pitanje istaknuli su praksu Povjerenstva da u tumačenju odredaba Zakona proširuje primjenu zakona na osobe koje nisu izrijekom naznačene u katalogu dužnosnika iz čl. 3. Zakona. Također, izneseni su slučajevi u kojima su gradonačelnici i općinski načelnici istovremeno članovi u predstavničkim tijelima županija pri čemu je Povjerenstvo zauzelo stav da se dužnosnicima u smislu odredaba Zakona koji već primaju plaću ili naknadu za osnovnu javnu dužnost zabranjuje ostvarivanje prava prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Isto tako, postavljeno je i pitanje o duljini roka za pismeni otpravak i objavu odluka Povjerenstva te primjenjuju li se u tome slučaju pravila Zakona o općem upravnom postupku.           

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje slijedećeg zaključka

Prihvaća se  Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2014. godinu  
                                              

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio  predsjednika Odbora, gospodina Arsena Bauka.

                                                                                                                        PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                                Arsen Bauk