Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2016. godinu, s prijedlogom projekcija za 2017. i 2018. godinu., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2016. godine.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da su prihodi državnog proračuna za 2016. planirani na razini od 113 milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 120,4 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna za 2016. iznosi oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a.
Predstavnik Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture naznačio je da je za 2016. godinu, u odnosu na Proračun za 2015. godinu, planirano povećanje sredstava. Ukupno planirana sredstva za razdjel Ministarstva iznose 6.076.245.622 kuna što je povećanje ukupnog plana za 277.469.926 kn u odnosu na Plan za 2015. godinu. Razlog navedenog povećanja su planirane pojačane aktivnosti na provedbi projekata sufinanciranih  sredstvima fondova EU te činjenica da je od 1. siječnja 2016. Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo proračunski korisnik. Projekcija proračuna za 2017. godinu raste te iznosi  6.599.802.551 kuna, a za 2018. godinu iznosi 7.277.285.616 kuna.

Planirano je smanjenje kapitalnih pomoći za održavanje željezničke infrastrukture i regulaciju prometa dok su istovremeno povećane potpore za pripremu projekata i provedbu projekta sufinanciranih sredstvima fondova EU. U 2016. godini planirana su sredstva za projekt rekonstrukcije postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Križevci (ukupna planirana vrijednost projekta je 198.000.000 EUR) i izgradnju nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec-Sveti Ivan Žabno (ukupna ugovorena vrijednost projekta je 245.000.000 kuna), koji će se nastaviti i u slijedećim godinama te će se provoditi kroz dva programska razdoblja. Sredstva su planirana u okviru projekata OP Promet (sufinanciranje sredstvima  Europskog  fonda za regionalni razvoj) i OP Konkurentnost i kohezija, koja će se provoditi kroz prioritetnu os 7. Povezanost i mobilnost (sufinanciranje sredstvima Kohezijskog fonda).

U okviru reformske mjere Racionalizacija željezničkih putničkih linija, smanjene su subvencije za poticanje željezničkog putničkog prijevoza, čime će se postojeće linije prilagoditi potrebama prijevoza putnika i mogućnostima financiranja iz državnog proračuna. Planirano je i smanjenje donacije lučkim upravama morskih luka od državnog značaja za izgradnju lučke infrastrukture i pomoć u otplati zajmova. Racionalizacijom poslovanja očekuje se povećanje njihove učinkovitosti te stvaranje uvjeta za smanjenje donacija iz državnog proračuna.

Članovi Odbora mišljenja su da smanjenje subvencija, odnosno racionalizacija redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija ne bi smjela rezultirati ukidanjem linija koje su izrazito važne za svakodnevni život otočnog stanovništva. 

Istaknuti su vrijednosno najznačajniji projekti koji se provode a to su: razvoj Zračne luke Dubrovnik, izgradnja mosta kopno-otok Čiovo u Trogiru sa spojnim cestama, izgradnja obilaznice Vodica, dovršetak projekta “Ulaz u luku Ploče” – rekonstrukcija brze ceste i izgradnja spojne ceste, izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec-Sveti Ivan Žabno i implementacija RIS-a na rijeci Savi.
Najznačajniji projekti koji se planiraju provoditi su: povezivanje izdvojenog teritorija RH-Most Pelješac, rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Križevci, razvoj infrastrukture širokopojasne pristupne mreže slijedeće generacije, uređenje vodnog puta rijeke Save, uređenje ušća rijeke Drave u Dunav i dr.

Raspravljano je o modelu načina vraćanja duga Hrvatskih cesta koji iznosi oko 10,5 milijardi kuna. Trenutno se radi na izradi modela za refinanciranje i povrat koji bi bio moguć kroz duži vremenski period (20 godina). Jedno od rješenja su korporativne obveznice uz jamstvo Svjetske banke.

U raspravi članovi Odbora zatražili su dodatne informacije vezano za projekte koje su u pripremi i provedbi, osobito one koji se sufinanciraju iz fondova EU. Posebno su se osvrnuli na projekt izgradnje Podravsko–bilogorskog ipsilona te druge projekte na kontinentu.

U tijeku je izrada studija na okoliš projekta nastavka izgradnje brze ceste Omiš-Trogir, odnosno dionice od Splita do Omiša. Istaknuta je važnost realizacije ovoga projekta jer se radi o jednoj od najzaglušenijoj prometnica u Republici Hrvatskoj. Također je postavljeno pitanje u kojoj je fazi izgradnja obilaznice Dicma.

Što se tiče investicija u realizaciji projekta željezničke dionice Dugo Selo-Križevci izražena je bojazan da li će se moći koristiti sredstva iz EU fondova obzirom na sve dosadašnje probleme.

Članovi Odbora su se u raspravi osvrnuli i na situaciju visoke zaduženosti  Hrvatskih autocesta te modelu rješavanju ovoga pitanja u budućnosti (monetizacija, vinjete, beskontaktna naplata).
Posebno zanimanje posvećeno je projektu Pelješki most te mogućem vremenu početka radova. Izgradnja Pelješkog mosta je u vrhu važnosti projekata od strane države.

Zaključno, predsjednik Odbora kazao je da Odbor može biti zadovoljan što Prijedlog proračuna na poziciji resornog Ministarstva ima uzlaznu crtu. Osobito je istaknuo važnost projekta koji se sufinaciraju sredstvima fondova EU.
 
Nakon provedene rasprave, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu nije dobio potrebnu većinu glasova nazočnih članova Odbora (4 ”za”, 2 ”protiv” i 2 ”suzdržana).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                                        Pero Ćosić