Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 51. sjednici održanoj 4. veljače 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. siječnja 2015. godine.
Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
U raspravi su sudjelovali predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske obrtničke komore, te predstavnici lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Uvodno obrazloženje iznijela je zamjenica ministra poljoprivrede, predstavnica predlagatelja istaknuvši kako je primjena važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu pokazala da postoje zapreke koje usporavaju proces raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, te kako se predloženim izmjenama i dopunama uređuju pitanja čijim rješavanjem bi se ubrzali postupci raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.
U raspravi na Odboru iznijete su slijedeće primjedbe i prijedlozi:
Kako se u cijelom tekstu Prijedloga zakona izraz: „naknada za vodu“ i „naknada za korištenje ribnjaka“ briše, a što predlagatelj obrazlaže potrebom smanjenja troškova za rad ribnjaka – u raspravi je iznesen stav kako su ovom odredbom u neravnopravan položaj dovedeni ostali poljoprivredni proizvođači.
Članak 9. Prijedloga zakona kojim se u članku 27. dodaje stavak (5) određuje kako se: “ iznimno, u javnom pozivu za zakup može odrediti vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup, s obzirom na specifične agroklimatske potencijale koje ima pojedina regija…“. Vezano uz navedeni prijedlog, a uzimajući u obzir nepostojanje Karte rajonizacije poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj nejasno je temeljem kojih kriterija bi se određivala vrsta poljoprivredne proizvodnje.
Vezano uz članak 12. Prijedloga zakona kojim se mijenja članak 30. Zakona o poljoprivrednom zemljištu,a kojim se određuje pravo prvenstva na pozivu za zakup izražena su različita stajališta o potrebi izmjene bodovanja pri ostvarivanju prava prvenstva na pozivu za zakup. Sudionici rasprave upozorili su kako predloženi model bodovanja stavlja u nepovoljan položaj male poljoprivredne proizvođače, mlade poljoprivredne proizvođače i osobe koje počinju s poljoprivrednom proizvodnjom. Iako se, sukladno Prijedlogu zakona u bodovanje uvodi i nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji je mlađi od 40 godina, dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu i kriterij domicilnosti, u raspravi je istaknuto kako je broj bodova koji se može ostvariti za Gospodarski program potrebno smanjiti, te sukladno tome povisiti broj bodova za ostale sastavnice od ukupno mogućih 100 bodova (povećanje broja bodova za domicilnost i mlađe od 40 godina). U raspravi je navedeno kako je nužno zaustaviti depopulaciju sela, te kako bi upravo povećanjem broja bodova za domicilnost i nositelje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji su mlađi od 40 godina stvorile pretpostavke za zadržavanje mladih u ruralnim prostorima.
Člankom 11. Prijedloga zakona kojim se u članak 29. Zakona o poljoprivrednom zemljištu dodaje stavak (9) određeno je kako se kod vrednovanja Gospodarskog programa za ponuditelja koji je trgovačko društvo, uzimaju u obzir svi resursi s njime povezanih društava koja se nalaze na području jedinice područne (regionalne) samouprave na kojemu se raspisuje javni poziv za zakup i zakup za ribnjake, odnosno susjednih jedinica područne (regionalne) samouprave. U raspravi je izraženo stajalište kako je istu pogodnost potrebno predvidjeti i za obiteljska poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredne obrte.
Izraženo je i stajalište kako je pri usklađivanju Uredbe o obrascu i načinu vrednovanja Gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a koju, sukladno Prijelaznim i završnim odredbama Prijedloga zakona Vlada Republike Hrvatske treba uskladiti u roku od 90 dana potrebno predvidjeti sastavnicu zajedničkog korištenja poljoprivredne mehanizacije (strojni prstenovi).
Vezano uz članak 20. Prijedloga zakona kojim se mijenja članak 43. Zakona o poljoprivrednom zemljištu određeno je kako drvnu masu nakon krčenja poljoprivrednog zemljišta od zakupca preuzima, transportira i njome raspolaže društvo Hrvatske šume d.o.o. U raspravi je izražena bojazan kako će ovu odredbu Zakona biti teško provesti u praksi, te kako je raspolaganje drvnom masom potrebno regulirati na drugi način. Istim člankom predviđena je obveza zakupnika vezana uz krčenje poljoprivrednog zemljišta kojom je propisano da u roku od jedne godine od dana uvođenja od posjed zakupnik mora završiti s krčenjem poljoprivrednog zemljišta. Predloženo je produživanje ovog roka (2 godine) ili određivanje obveze započinjanja krčenja u roku od jedne godine. U istom članku potrebno je predvidjeti da se zakupnina predviđena za cijelo razdoblje trajanja ugovora o najmu umanjuje za troškove krčenja.
Predloženim člankom 24. stavkom 2. predviđeno je oslobađanje od plaćanja jednokratne naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta kod ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada sukladno posebnom propisu. U raspravi je iznijeto mišljenje kako je potrebno odrediti o kojoj vrsti nezakonito izgrađenih zgrada se radi, a u cilju sprečavanja zlouporabe odredbi navedenog članka.
Člankom 27. Prijedloga zakona kojim se dopunjuje članak 51. stavkom (3) predviđeno je davanje zakupa za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države u zakup bez javnog poziva na rok od 10 godina osobama koje se bave stočarstvom pod uvjetom da nemaju, a ovim bi zakupom dobili minimalnu površinu poljoprivrednog zemljišta propisanu prema broju uvjetnih grla. U raspravi je izražena potreba pomoći osobama koje se bave stočarstvom, ali i bojazan zlouporabe navedene odredbe, te nužnost preciznog određivanja kriterija za ostvarivanje prava zakupa bez javnog poziva (uz broj uvjetnih grla i kriterij domicilnosti, malih i mladih poljoprivrednih proizvođača).
Člankom 37. Prijedloga Zakona određeno je kako će se postupci davanja u zakup i zakup za ribnjake za koje su objavljeni javni pozivi za zakup i zakup za ribnjake dovršiti prema odredbama Zakona o poljoprivredi (NN 39/2013). U raspravi je istaknuto kako bi uzimajući u obzir razloge donošenja ovih izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kao i potrebu zaštite domicilnog poljoprivrednog stanovništva i očuvanja ruralnog prostora potrebno započete postupke dovršiti prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg
ZAKLJUČKA
1. Prihvaća se Prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu;
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Franju Lucića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Franjo Lucić