Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici održanoj 20. veljače 2013. godine, Prijedlog strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2013. godine.
Raspravu o navedenom Prijedlogu Odbor je proveo sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo, u dijelu koji se odnosi na djelokrug rada Odbora.
U raspravi su sudjelovali predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza i HUP-Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede. Uvodno obrazloženje iznio je predstavnik predlagatelja.
U raspravi je izraženo zadovoljstvo budući je Prijedlog strategije kvalitetan strateški dokument, koncizan ali bogat sadržajem. Iskazana je sumnja u realnost procjene prihoda od oko 14 milijardi eura te ukupno očekivana investicijska aktivnost do 2020. godine oko 7 milijardi eura. Nasuprot tome, ocijenjeno je da treba težiti ostvarenju strateških ciljeva. U tom smislu razvidno je da se radi o dinamičnom dokumentu sa akcijskim planom i mjerama koje će se analizirati i dorađivati.
Naglašena je potreba da se detaljnije obradi kontinentalni i ruralni turizam zbog neiskorištenih mogućnosti.
Iznesena je konkretna primjedba da bi i u Kopačkom ritu trebalo predvidjeti smještajne kapacitete (Brownfield projekti na državnoj imovini, Greenfield projekti na državnom i privatnom zemljištu). Naime, u cijeloj Slavniji ima oko 3000 hotelskih soba.
Imajući u vidu da je potrošnja u turizmu najbolji izvoz roba, značajnije treba naznačiti pitanje hrane. U strukturi turističke potrošnje za 2010. godinu od ukupne potrošnje 26% se odnosi na hranu i piće. Budući da direktnih subvencija za hranu ne može biti, nužno je iznalaziti načine i mogućnosti za poticanje povećanja konkurentnosti, povezivanje lokalnih proizvođača poljoprivrednih proizvoda s ugostiteljskim sektorom (klaster).
U raspravi je iznesena inicijativa obzirom na mogućnosti koje se otvaraju kroz uspostavu različitih tematskih parkova i izbor prioritetnih lokacija za njihov razvoj. Republika Hrvatska jedna je od rijetkih zemalja koje nemaju muzej poljoprivrede. Stoga je predloženo da se u Križevcima uspostavi tematsko-edukacijski park poljoprivrede (uzgoj starih kultura npr. heljda, proso, sirak (gen banka starih sorti), alati, oruđa, strojevi, poučno-zabavna atrakcija). Križevačko Visoko gospodarsko učilište obilježilo je 152. obljetnicu postojanja poljoprivrednoga školstva. Tu inicijativu su podržali svi članovi Odbora i predstavnik predlagatelja.
Istaknute su i otežavajuće okolnosti u smislu stavljanja u funkciju manjih obiteljskih turističkih objekata i njihove kategorizacije, odgovornost jedinica lokalne samouprave, ubrzanje postojećih procedura, izgradnja prilaznih cesta.
U nautičkom turizmu izgradnja 15.000 novih vezova (5.000 u moru u marinama, 5.000 u lukama otvorenim za javni promet i 5.000 na kopnu) osim pozitivnog donosi i negativan utjecaj. Stoga je upozoreno da prilikom izrade akcijskog plana razvoja nautičkog turizma treba imati u vidu prioritet dugoročne zaštite ekosustava Jadrana kao i interese ribara.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Strategiju razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Petra Čobankovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Petar Čobanković, dipl.ing.