Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 20. ožujka 2019. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je Hrvatskom saboru podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 13. veljače 2019. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju, predstavnica predlagatelja istaknula je kako predlagatelji smatraju nužnim razvijati demografske mjere i to sustavnijim financijskim izdacima koji bi bili podrška obitelji kod odluke o širenju obitelji. Predlagatelji su svjesni činjenice da dugotrajno izbivnje uslijed trudnoće, rađanja i skrbi o novorođenčetu ne doprinosi konkurentnosti žene na tržištu rada, stoga ovim prijedlgom izmjena i dopuna Zakona predlagatelji žele dodatno (financijski) osnažiti mlade obitelji, pritom omogućavajući ženama brži povratak na radno mjesto. Kako bi to bilo moguće, predlažu mogućnost prijenosa prava primanja vremenskih potpora na bake/djedove.
Predlažu osigurati svim majkama minimalan iznos od 3.991,00 kn novčane potpore za prvu godinu života djeteta. Pored drugih demografskih mjera, želi se osigurati minimalni standard koji načelno osigurava financijsku sigurnost majke odnosno obitelji. Cilj je da se svim majkama osigura financijska podloga koja bi zadovoljila minimalne izdatke ne samo u smislu troškova povezanih s novim članom obitelji već i ostalih životnih obveza koje su postojale i prije rođenja djeteta te ne prestaju dolaskom novog člana. Kroz mjeru koja omogućuje obitelji primanje mjesečne naknade u iznosu od 70% proračunske osnovice odnosno 2.328,00 kuna tijekom druge i treće godine života djeteta, i to ako se roditelji odluče vratiti na posao, doprinijelo bi se ostvarenju boljih radnih uvjeta i većoj jednakosti prilika na tržištu rada kad su u pitanju žene. Visokoobrazovane žene, koje sudjeluju na tržištu rada, ulažu više truda, rada i vremena u napredovanje, te upravo zbog onoga što ulažu ne mogu si priuštiti izbivanje s radnog mjesta, odnosno tržišta rada, u periodu od tri godine koliko je predviđeno za blizance i treće i svako dijete nakon njega. Danas je, više nego ikad ranije, odluka o proširenju ili zasnivanju obitelji vezana uz financijsku sigurnost, a istu osigurava i donosi upravo sigurno zaposlenje. Za provedbu predloženih mjera iz Državnog proračuna trebalo bi izdvojiti 350 milijuna kuna, s tendencijom rasta ukoliko se mjera pokaće učinkovita u demografskom smislu.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je Mišljenje Vlade, naglasivši kako roditeljske potpore proizlaze iz činjenice roditeljstva, te je prenošenje ovih potpora i naknada na treće osobe u suprotnosti s njihovom svrhom. Vlada RH smatra da bi se, prihvaćanjem ovoga prijedloga, otvorila mogućnost da bake/djedovi preuzmu ulogu koja pripada roditelju kao primarnom skrbniku u dijelu brige, skrbi i njege novorođenog djeteta u obitelji. Vezano uz predloženo izjednačavanje visine naknada svim majkama do prve godine djetetova života (u minimalnom iznosu od 3.991,20 kn), ističe se da je izmjenama i dopunama ovog Zakona već 2017. godine povećana visina novčanih potpora nezaposlenim roditeljima s 50% na 70% proračunske osnovice, a čime su obuhvaćeni i roditelji blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta, do treće godine djetetova života. Nadalje, uz prijedlog da se uvedu mjesečne novčane potpore nakon 6 mjeseca života djeteta, a koje se mogu ostvariti odricanjem svih drugih prava koja se ostvaruju predmetnim Zakonom, Vlada RH ističe kako nije obrazložena svrha koja se tim prijedlogom želi postići, u smislu postupanja nije razrađeno na koja se prava odricanje odnosi (vremenske i novčane potpore), te nisu sagledane posljedice koje bi mogle nastupiti. U odnosu na nenormativni dio Prijedloga, nedostaju relevantni pokazatelji o broju sadašnjih i potencijalnom broju novih korisnika i pripadajućih prava. Vlada RH smatra da se za eventualne prijedloge kojima bi se uvodila potpuno nova prava trebaju preispitati potrebni preduvjeti, kao i načini i kriteriji ostvarivanja istih. Svaka donesena mjera, kako bi se postigao očekivani rezultat u smislu poticanja demografske obnove, mora biti rezultat detaljne analize i prethodne procjene učinaka, te moraju biti osigurana dostatna sredstva za primjenu. Ocjena i izvori sredstava, kako ih je naveo predlagatelj, smatraju u Vladi RH, nisu u skladu sa Zakonom o proračunu.
U raaspravi koja je uslijedila dio zastupnika ocijenio je predožene mjere dobrodošlima u smislu financijskog jačanja mladih obitelji, no smatraju da neće uvelike doprinijeti demografskom oporavku, odnosno neće biti presudne ili odviše poticajne prilikom odlučivanja o roditeljstvu.
Istaknuto je kako pojedinačne mjere predložene s ciljem demografskog oporavka mogu imati mali ili nikakav učinak na demografske pokazatelje, te su članovi Odbora ukazali na potrebu donošenja strategije kojom bi se planirao demografski oporavak. U tom smislu predstavnik Vlade RH istaknuo je kako je u završnom stupnju izrade Strategija demografske revitalizacije
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su glasovali o prihvaćanju sljedećeg zaključka: "Predlaže se Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama", međutim taj zaključak nije dobio potrebnu većinu glasova svih članova Odbora (4 glasa ZA, 5 glasova PROTIV).
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Nadu Turinu-Đurić, predsjednicu Odbora i Stjepana Ćuraja, potpredsjednika.
PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić