Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razmatrao je na 7. sjednici, održanoj 28. travnja 2016. godine, Informaciju o predstavljanju Drugog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema proceduri Univerzalnog periodičkog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda, koje je Odboru dostavilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, aktom od 20. travnja 2016. godine.
U raspravi je istaknuto da je prema podacima Interparlamentarne unije Hrvatski sabor jedan od rijetkih primjera parlamentarnog uključivanja u proceduru Univerzalnog periodičkog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda. Naime, preporuka je Ureda visokog predstavnika za ljudska prava Ujedinjenih naroda i Interparlamentarne unije da se parlamenti uključe u ovaj pregled i značajnije pridonesu izradi izvješća, kako kroz eventualno utjecanje na sam sadržaj Izvješća kojeg usvajaju vlade, a prije njihovog podnošenja Vijeću, tako i kroz osiguravanje potrebnih preduvjeta za implementaciju dobivenih preporuka.
Naglašeno je da se, iako o Nacionalnom izvješću prema proceduri Univerzalnog periodičkog pregleda Hrvatski sabor ne raspravlja na plenarnoj sjednici, spomenuto izvješće razmatra na njegovom radnom tijelu nadležnom za ljudska prava, odnosno Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Odbor se uključio u razmatranje izvješća već u prvom UPR krugu (2008.-2011.) na način da je prvo Nacionalno izvješće razmatrao u rujnu 2010. te je, nakon predstavljanja izvješća u Ženevi, na sjednici održanoj u siječnju 2011., razmatrao i preporuke država članica (od 46 zemalja 116 preporuka).
Nastavljajući uspostavljenu praksu, Odbor se ponovno uključio u ovaj proces te je u travnju 2015. godine održao raspravu o Drugom nacionalnom izvješću prema proceduri Univerzalnog periodičkog pregleda.
Naglašeno je da je osnovna svrha razmatranja ovakvih izvješća da se zastupnici, članovi Odbora, upoznaju sa sadržajem izvješća koje usvaja Vlada i koje Vlada podnosi tijelima UN-a, osobito kada je riječ o izvješćivanju o stanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj. Kako je istaknuto, preporuke nam daju sliku o tome što države članice smatraju potrebnim poduzeti kako bi se ostvarivanje ljudskih prava dalje unaprijedilo.
Članovi Odbora upoznati su s preporukama Republici Hrvatskoj koje je uputilo 70 država članica UN-a. Istaknuto je da je od ukupno 167 dobivenih preporuka, Republika Hrvatska prihvatila 162, a 5 odbila uz pisanu argumentaciju. Preporuke su grupirane po temama, prevedene su na hrvatski jezik, stavljene su na mrežne stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova te su upućene svim nadležnim tijelima.
Posebno je ukazano na preporuke koje Republika Hrvatska nije prihvatila, a koje se odnose na: potpisivanje i/ili ratifikaciju UN-ove konvencije o migrantima; ratifikaciju Konvencije Međunarodne organizacije rada broj 189 o radnicima migrantima u domaćinstvu; formiranje posebne radne skupine koja bi pripremala nacionalna izvješća prema ugovornim tijelima UN-a; jačanje odgovornosti kao i procesuiranje službenika koji su počinili zlostavljanje nad LGBT osobama i osobama s etničkom pripadnošću.
U raspravi je naglašeno da Odbor pridaje osobit značaj daljnjem praćenju implementiranja preporuka Vijeća za ljudska prava i inzistira na većem angažmanu svih nadležnih tijela. U tom smislu je i uloga Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina od iznimne važnosti s obzirom na njegov djelokrug rada u svezi donošenja zakona koji se odnose na zaštitu i promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, te njegovu kontrolnu ulogu u provođenju donesenih zakona, nacionalnih programa i akcijskih planova za njihovo provođenje. Upravo je u ovom dijelu posebno preporučeno da se pri donošenju zakona, strategija i programa moraju uzeti u obzir i upućene preporuke, osobito one koje se odnose na konkretne zakonske izmjene.
Stoga je predloženo da se Odboru dostavi među-izvješće o implementiranju preporuka kako bi se vidjelo što su nadležna tijela poduzela s ciljem unaprjeđivanja ljudskih prava u područjima na koja se preporuke odnose. Istaknuto je da bi se prilikom izvješćivanja Hrvatskog sabora, nadležna državna tijela, osobito pravobranitelji, trebala osvrnuti i na podatke koji govore u kojoj mjeri Republika Hrvatska ostvaruje preporuke dobivene po UPR proceduri, a koje se obvezala provesti, imajući u vidu da se i preporuke primjerice pučke pravobraniteljice, u najvećem dijelu preklapaju s dobivenima iz međunarodnih institucija.
Posebno je skrenuta pozornost na nedopustivost zaostajanja Republike Hrvatske u izvješćivanju tijelima Ujedinjenih naroda, s obzirom na to da još uvijek nije dostavljeno izvješće o provedbi Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, što je trebalo biti učinjeno još 2006., a s izvješćem Odbora za ukidanje svih oblika rasne diskriminacije kasni se 5 godina. Osim toga, izraženo je nezadovoljstvo činjenicom da još uvijek nije ratificiran Fakultativni protokol uz međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i Revidirana Europska socijalna povelja.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno usvojio sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Prihvaća se Informacija Ministarstva vanjskih i europskih poslova o predstavljanju Drugog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema proceduri Univerzalnog periodičkog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda.
2. Predlaže se Ministarstvu vanjskih i europskih poslova da Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina dostavi među-izvješće o implementiranju preporuka i uključivanju nadležnih tijela u njihovu provedbu.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin