Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razmatrao je na 4. sjednici, održanoj 14. ožujka 2016. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. i projekcije za 2017. i 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2016. godine.
Odbor je Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Sukladno svome djelokrugu utvrđenim Poslovnikom Hrvatskoga sabora, Odbor je u raspravi najviše pažnje usmjerio na one dijelove Prijedloga državnog proračuna koji se izravno odnose na financiranje aktivnosti od značaja za promicanje i zaštitu ljudskih prava te na financiranje programa i aktivnosti usmjerenih na ostvarivanje Ustavom i zakonima zajamčenih prava nacionalnih manjina.
Konstatirano je da se sredstva za financiranja programa i aktivnosti udruga i ustanova nacionalnih manjina proteklih nekoliko godina kontinuirano smanjuju.
Tako se ponovno smanjuju ukupna sredstva koja raspoređuje Savjet za nacionalne manjine udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za 10,5% u odnosu na 2015. godinu (s 37.174.010 kn na 33.261.110 kn), dok se potpore za programe ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina smanjuju za 10.8% (s 35.700.500 kn na 31.839.500 kn).
Sredstva za potrebe odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina koja se osiguravaju u okviru Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, u ukupnom iznosu značajnije se ne mijenjaju. Prema Prijedlogu proračuna za 2016. godinu sredstva za „Poticaje obrazovanja nacionalnih manjina“ povećavaju se za 21%, odnosno s 1.191.713 na 1.441.713 kn, dok se sredstva za „Posebne programe obrazovanja nacionalnih manjina“ smanjuju za 21,5% i iznose 766.601 kn (2015. za tu namjenu bilo je planirano 977.100 kn). Za „Posebne programe obrazovanja nacionalnih manjina“ sredstva se smanjuju za 21,5% odnosno sa 321.473 kn na 278.840 kn. Na zatečenoj razini ostaju sredstva za Predškolski odgoj djece pripadnika nacionalnih manjina, dok su sredstva za odgoj i obrazovanje djece pripadnika romske nacionalne manjine u okviru provedbe Nacionalnog programa za Rome smanjena za 1,1%.
Posebno je ukazano na činjenicu da će se smanjivanje sredstava namijenjenih nacionalnim manjinama posebno negativno odraziti na romsku nacionalnu manjinu, budući da će se smanjivanje sredstava za Savjet za nacionalne manjine odraziti na nemogućnost daljnjeg financiranja preduvjeta za ostvarivanje kulturne autonomije. Osim toga, provedba Nacionalne strategije za Rome, koja se najvećim dijelom odnosi na područje obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja i zdravlja, također će biti upitna jer na poziciji Ministarstva zdravlja nisu predviđena sredstva za Rome, a na pozicijama drugih ministarstava ne postoje podstavci koji bi ukazivali na to kako će se planirana sredstva koristiti. Posebno je naglašen problem financiranja Europskog centra za romske studije čije se financiranje ne planira u 2016. godini. Zatraženo je da ta stavka ostane u državnom proračunu, s obzirom da je riječ o prvom takvom centru u Europskoj uniji.
Vladinom Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u ukupnom iznosu sredstva su smanjena za 10,7% (s 35.690.500 na 31.839.500 kn), te se značajno mijenja struktura sredstava i financiranih programa. Na nekim ranijim projektima sredstva se smanjuju, ali se istovremeno uvede novi kao što je „Ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine“ sa stavkom od 3.319.470 kn. Značajno su smanjena sredstva za Srpsko nacionalno vijeće za 75%, Zajedničko vijeće općina-Vukovar za 75%, Romsko nacionalno vijeće za 87,5%, Savez mađarskih udruga za 88,9%, Talijansku uniju za 75% i Savez Čeha za 75%.
Istaknuto je da se višegodišnjim smanjivanjem proračunskih sredstva za nacionalne manjine došlo do razine kada je teško moguće osigurati provođenje osnovnih aktivnosti udruga i ustanova nacionalnih manjina. Osim toga, predložena smanjenja nisu obrazložena na odgovarajući način, a dovode u pitanje ostvarenje prava zajamčenih Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te izvršavanje preuzetih obveza Republike Hrvatske iz predpristupnih pregovora s Europskom unijom, kao i provedbu međudržavnih sporazuma i ugovora kada su u pitanju nacionalne manjine.
Kada je riječ o području ljudskih prava u širem smislu, istaknuto je da sredstva za besplatnu pravnu pomoć ostaju na istoj razini kao i 2015. godine i iznose 2.880.000 kn, ali da se zato sredstva koja se isplaćuju vezano za povrede prava na suđenje u razumnom roku smanjuju za oko 36% u odnosu na iznos planiran u proračunu za 2015. godinu (smanjenje s 2.375.000 kn na 1.500.000 kn).
Osim toga, sredstva za Državno odvjetništvo Republike Hrvatske smanjuju se za 35% (s 47.190.400 na 30.696.600 kn koliko je planirano za 2016. godinu), dok se sredstva za USKOK povećavaju za 5,7% (s 20.843.250 kn na 22.028.750 kn).
Posebno je veliko smanjenje ukupnog iznosa sredstva u okviru Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje koje iznosi 20,7% u odnosu na 2015. godinu, odnosno s 299.396.000 kn na 237.370.792 kn. U okviru tog smanjenog iznosa različite su promjene u iznosima za pojedine programe, odnosno namjene. Tako se Prijedlogom proračuna za 2016. godinu značajno smanjuju sredstva za „Naknade ulaganja u zauzetu imovinu“ za 75%, za „Obnovu i izgradnju u ratu oštećenih stambenih jedinica“ za 26,5%, za „Poticaje obnove kuća I-VII stupnja oštećenja za 43,9%, zatim za „Stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava“ za 38,7%, „Kapitalnu potporu za održivi povratak“ za 66,7%, „Stambeno zbrinjavanje“ za 16,1%, te za „Upravljanje i gospodarenje državnom imovinom namijenjenom za stambeno zbrinjavanje“ za 21,2%. Smanjuju se sredstva i za „Skrb o prognanicima“, za „Potporu povratka u BiH“, za „Regionalni stambeni program“, za „Stambeno zbrinjavanje“, za „Financiranje pojedinačnih komunalnih priključaka“, te za „Uređivanje posjedovne i vlasničke evidencije državne imovine na PPDS“. Naglašeno je da ovakva smanjenja ne pogađaju samo pripadnike nacionalnih manjina, već i ukupno stanovništvo posebno na područjima od posebne državne skrbi, te sprječavaju ostvarivanje povratka i uspostavu normalnog života na tim područjima.
Naglašeno je da će predložena smanjenja sredstava za programe koji se tiču zaštite i promicanja ljudskih prava, kao i prava nacionalnih manjina imati dodatni negativni učinak jer zainteresirani korisnici neće moći osigurati participaciju za projekte koji se financiraju Europska unija, čime će se značajno smanjiti mogućnost povlačenja sredstva iz europskih fondova, a i provođenje već pokrenutih projekata za koja su osigurana sredstva preko programa Europskog gospodarskog prostora dovedena su u pitanje neosiguravanjem dijela koji je dužna osigurati Republika Hrvatska.
S druge strane došlo je do povećanja sredstava na pozicijama pojedinih institucija koja se bave zaštitom ljudskih prava. Tako se sredstva za Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava sredstva značajno povećavaju za 159,9% (s 2.949.000 kn u 2015. na 7.663.850 u 2016. godini), a u okviru toga sredstva za „Zastupanje RH pred Europskim sudom za ljudska prava i izvršenje presuda“ za 818,1% (sa 540.000 kn na 4.957.900 kn).
Vladinom Uredu za ravnopravnost spolova povećavaju se sredstva za 11,6% dok su sredstva za povjerenika za informiranje povećana za 28%.
Sredstva za pučku pravobraniteljicu povećavaju se za 9,8%, za pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova za 31,2%, dok se sredstva za pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom povećavaju za 14,7 %, jedino se smanjuju sredstva za pravobraniteljicu za djecu za 1,8%.
Međutim, u raspravi je posebno ukazano na problem smanjivanja naknada za pomoć i njegu i sredstava za osobnu invalidninu koje nisu klasične socijalne naknade na pozicijama Ministarstva socijalne politike i mladih već je riječ o pomoći osobama s invaliditetom koji većim dijelom žive u konstantom riziku od siromaštva te bi sva daljnja smanjenja uvelike pridonijela pogoršanju ionako teškog položaja u kojem se već nalaze. Osim toga, na poziciji Ministarstva zdravlja nisu predviđena sredstva za pripremu projektne dokumentacije za izgradnju Spinalnog centra u Specijalnoj bolnici Varaždinske toplice u iznosu od 7 milijuna kuna, o čemu je potpisan sporazum između Ministarstva zdravlja i spomenute Specijalne bolnice još 2015. godine. Kako je rečeno, Centar bi se trebao financirati u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ u iznosu od 85% iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj, a Republika Hrvatska bi sudjelovala sredstvima u iznosu od preostalih 15% kao nacionalno sufinanciranje, što se sada dovodi u pitanje.
Isto tako, već godinama se ukazuje na potrebu uspostave „dječjeg proračuna“, sukladno preporuci Odbora UN-a za prava djeteta, kako bi se sustavno mogla pratiti ulaganja u djecu i programe za djecu te učinak financijskih ograničenja na život i ostvarenje prava djece. Osim toga, takvim bi se pristupom mogle definirati sve usluge koje trebaju dobiti djeca korisnici, osobito one skupine djece u ranjivim situacijama i njihove obitelji.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 4 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2017. I 2018. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin