Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Izvješće Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina o Nacionalnom izvješću prema proceduri Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda, drugo izvješće Republike Hrvatske

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora održao je raspravu na 64. sjednici, održanoj 22. i 29. travnja 2015. godine, o Drugom nacionalnom izvješću Republike Hrvatske prema proceduri Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda, koje je Odboru dostavilo na razmatranje Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, aktom od 25. veljače 2015. godine.

U raspravi su članovi Odbora posebno istaknuli kako se razmatranjem Drugog nacionalnog izvješća prema proceduri Univerzalnog periodičkog pregleda Ujedinjenih naroda nastavlja s dobrom praksom ovog Odbora u praćenju obveza Republike Hrvatske prema Vijeću za ljudska prava UN-a.

Naglašeno je da zbog stanke u zasjedanju Hrvatskog sabora koja je utvrđena Ustavom, Odbor nije bio u mogućnosti razmotriti predloženo Izvješće prije negoli je ono potvrđeno na sjednici Vlade Republike Hrvatske te stoga neće biti moguće intervenirati u tekst samog Izvješća. Unatoč tome, izraženo je mišljenje da treba nastaviti s praksom iz prvog kruga izvješćivanja pred Vijećem za ljudska prava (2010.), kada su predstavnici ministarstva nadležnog za vanjske poslove izvijestili članove Odbora o najvažnijim temama koje su obuhvaćene predmetnim Izvješćem a koje se u najvećem dijelu nalaze u djelokrugu Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Osim toga, članovi Odbora bili su izvješteni i o preporukama Vijeća za ljudska prava, budući da je Odbor pokazao veliki interes za povratnu reakciju zemalja članica Vijeća za ljudska prava.


Stoga je predstavnicima Ministarstva vanjskih i europskih poslova predloženo da se održi još jedna rasprava nakon predstavljanja Izvješća u Ženevi u svibnju ove godine, kako bi se upoznali s novim preporukama Vijeća za ljudska prava. Naime, kako je rečeno, Odbor pridaje poseban značaj daljnjem praćenju implementiranja preporuka te inzistira na većem angažmanu svih nadležnih tijela kako bi se one provele u praksi. Istaknuto je da Odbor, kao radno tijelo Hrvatskog sabora, sustavno prati ovu problematiku kroz raspravu o državnom proračunu, suradnju sa svim pravobraniteljicama, DORH-om, vladinim uredima i drugim tijelima kojima je u djelokrugu rada zaštita i promocija ljudskih prava.

Članovi Odbora su upoznati i s obvezom pučke pravobraniteljice koja u svojstvu akreditirane neovisne nacionalne institucije za ljudska prava sa statusom A također podnosi alternativno izvješće prema proceduri Univerzalnog periodičkog pregleda Vijeću za ljudska prava UN-a. Pučka pravobraniteljica je Izvješće izradila u suradnji s pravobraniteljicom za djecu,  pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom i pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, te su tijekom izrade konzultirane i ključne organizacije civilnog društva.

Izvješće je predstavljeno i Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na okruglom stolu održanom u rujnu 2014. godine.
U svezi Izvješća pučke pravobraniteljice pojedini članovi Odbora izrazili su mišljenje da ono nije obuhvatilo brojne teme koje su tijekom proteklih godina naglašavane na sjednicama Odbora kao što su sva pitanja vezana za ostvarivanje prava na rad, zaštitu prava osoba s duševnim smetnjama, prava hrvatskih branitelja i brojna druga pitanja. U isto vrijeme u pojedinim područjima, osobito kad je riječ o području diskriminacije, iznose se teške kvalifikacije kojim se opisuje stanje u hrvatskom društvu, a koje karakterizira, kako se navodi u Izvješću, visoki postotak ksenofobije, dodatno zaoštreni međuetnički odnosi, mržnja temeljem nacionalnog podrijetla, rasistički i ksenofobni ispadi i homofobija. Istaknuto je da se u pojedinim zemljama članicama gotovo svakodnevno događaju teški rasistički i ksenofobni zločini i napadi, te je neopravdano korištenje neprimjerenih kvalifikacija koje se odnose na Republiku Hrvatsku, a koje nisu potkrijepljene podatcima niti su obrazložene na odgovarajući način, ne umanjujući pritom postojanje problema u bilo kojem dijelu obuhvaćenim predmetnim Izvješćem.

Naglašeno je da će ovo Izvješće razmatrati 188 zemalja država članica UN-a, koje će ovako steći potpuno krivu sliku o stvarnom stanju u hrvatskome društvu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 „suzdržana“) usvojio sljedeći

ZAKLJUČAK


Prihvaća se Drugo Nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema proceduri Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda.

 

                                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                               dr. sc.  Furio Radin

 


O tome obavijest:

- Vlada Republike Hrvatske
- Ministarstvo vanjskih i europskih poslova