Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je na 55. sjednici, održanoj 13. studenoga 2014. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2014. godine.
Navedeni Prijedlog Odbor je razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

U raspravi su detaljnije razmotreni oni dijelovi Prijedloga izmjena i dopuna državnog proračuna koji se odnose na financiranje programa u oblasti zaštite i promicanja ljudskih prava te na programe i aktivnosti usmjerene na ostvarivanje Ustavom i zakonima zajamčenih prava nacionalnih manjina.

Kada je u pitanju zaštita i promicanje ljudskih prava ukazano je na predloženo smanjenje sredstava za nekoliko iznimno značajnih proračunskih stavki.
Tako se sredstva predviđena za financiranje besplatne pravne pomoći koja su namijenjena socijalno ugroženim kategorijama građana, smanjuju predloženim rebalansom za više od 30% (od sadašnjih 4.020.000 na 2.801.000 kn). Upozoreno je da je postala gotovo praksa da se rebalansom smanjuju sredstva koja se prethodno utvrde za te potrebe kod usvajanja državnog proračuna. U međuvremenu je mijenjan i Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći upravo s namjerom da se ta pomoć učini pristupačnijom onima kojima je najpotrebnija, međutim i ovaj rebalans pokazuje da rješenje očito nije pronađeno. Nema obrazloženja zašto se sredstva smanjuju i pored činjenice da smo svjedoci pada standarda velikog broja građana, iz čega bi kao posljedicu trebalo očekivati povećani interes i potrebu za besplatnom pravnom pomoći. Stoga bi ovaj problem trebalo ponovno razmotri i konačno iznaći rješenje koje bi pomoglo socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva. Slična je situacija i sa sredstvima predviđenim u proračunu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku koja se predloženim rebalansom smanjuju za 25% (od 12.000.000 na 9.000.000 kn).
Rebalansom se predviđa i iznimno veliko smanjenje sredstava predviđenih za izgradnju kapaciteta u području azila, viznog sustava i ilegalnih migracija. Najprije su sredstva za te potrebe u Državnom proračunu za 2014. godinu bila planirana u iznosu od 17.110.000 kn. Rebalansom u ožujku mjesecu ove godine smanjena su za oko 27%, a predloženim rebalansom smanjuju se za daljnjih 28% (tako da bi sada iznosila 8.990.000 kn).

Što se tiče proračunskih sredstava predviđenih za potrebe nacionalnih manjina, upozoreno je da se i ovim rebalansom na pojedinim iznimno značajnim stavkama ide na daljnje smanjenje. Tako se sredstva za poticaje obrazovanja nacionalnih manjina (koja se koriste za sufinanciranje nabave udžbenika i drugih sredstava i nastavnih pomagala u funkciji obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina) smanjuju za 12,6%, s tim da su ta sredstva i prethodnim rebalansom već bila smanjena 27,5%, pa su od prvobitno proračunom predviđenih 2.182.000 kn svedena na 1.382.000 kn. Smanjuju se također i sredstva predviđena za posebne programe obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina (ljetne škole, seminari i stručni skupovi za učitelje i nastavnike te dopisna manjinska nastava) i to za 31,3% (od 1.277.100 kn na 877.000 kn).
Proračunska sredstva koja Savjet za nacionalne manjine raspoređuje udrugama i ustanovama nacionalnih manjina ostala bi prema prijedlogu ovog rebalansa, na razini utvrđenoj rebalansom iz ožujka mjeseca ove godine, kada su smanjena za 7,3%, a što je bio nastavak trenda započetog s proračunom za 2010. godine od kada se ta sredstva konstantno smanjuju, pa je njihov sadašnja razina manja za oko 20% u odnosu na sredstva koja su osiguravana prije 5 godina. Ocijenjeno je da su ova sredstva svedena na minimalnu razinu i da bi svako daljnje smanjenje, imajući u vidu njihov ne samo nominalni nego i realni pad u proteklih 5 godina, dovelo do urušavanja svega onog što je urađeno od usvajanja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina 2002. godine. Izraženo je i mišljenje, da se treba imati u vidu činjenicu da je broj pripadnika kod nekoliko manjina (Albanci, Bošnjaci i Romi) prema rezultatima popisa stanovništva u međuvremenu značajnije povećan, te da bi sukladno tome trebalo iznaći i dodatna sredstva za financiranje njihovih kulturnih i vjerskih potreba. Istaknuto je također, da je tijekom razmatranja provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina ukazano na izostanak aktivnosti mješovitih odbora koji su ustanovljeni kao tijela za provedbu bilateralnih sporazuma o zaštiti manjina koje Republika Hrvatska ima potpisane s nekoliko država. I pored te činjenice rebalansom se ne predviđaju sredstva potreban za aktiviranje njihovog rada, što je od iznimnog značaja ne samo za pojedine manjine u Hrvatskoj već i za hrvatsku manjinu u državama s kojima su sporazumi zaključeni.
Iznesena je i primjedba da su proračunske stavke koje se odnose na sredstva za sufinanciranje potreba nacionalnih manjina previše sintetizirane pa iz njih nije moguće ostvariti detaljniji uvid u njihovu namjenu i učinke promjena koje se rebalansom predlažu. Pri tome je iznesen  konkretan primjer proračunskih sredstava predviđenih za potrebe romske nacionalne manjine. Zatraženo je da se provede ili detaljnije sistematiziranje tih sredstava u tekstu proračuna  ili da se uz proračun odnosno rebalans dade detaljna specifikacija i obrazloženje sredstava kako bi se moglo pratiti njihovo namjensko trošenje. 
Iako se sredstva za Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske prema predloženom rebalansu zadržavaju na sadašnjoj razini, istaknuto je da valja imati u vidu da su ona prethodnim rebalansom bila smanjena za 4,7% u odnosu na iznos koji je bio utvrđen Državnim proračunom za 2014. godinu. Upozoreno je da je neophodno iznaći odgovarajući model podrške hrvatskoj manjini u susjednim zemljama, pogotovo kada imamo zaključene međudržavne sporazume. Naveden je primjer hrvatske manjine u Mađarskoj koja gradi profesionalno hrvatsko kazalište  u Pečuhu (jedino takvo kazalište u zemljama s hrvatskom manjinom) i to bez ikakve pomoći Republike Hrvatske kao matične države. Problem je što nije nađeno rješenje kojim im bi se omogućilo da hrvatska manjina sudjeluje u natječajima koje raspisuje naše Ministarstvo kulture.

U raspravi je također upozoreno i na preraspodjele koje se rebalansom predlažu u okviru Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a prama kojima se: sredstva za „Potporu povratka u BiH smanjuju 3.000.000 kuna ili 31,6%, za „Regionalni stambeni program“ 10.000.000 kn ili za 9,8%, a za „Obnovu i izgradnju u ratu oštećenih stambenih jedinica“ za 4.500.000 kn ili 12,7% - s tim da su sredstva za obnovu smanjena i prethodnim rebalansom i to za 37,6%, pa se od prvobitno predviđenih 56.876.000 kn u Državnom proračunu za ovu godinu, sada predloženim rebalansom  smanjuju na 31.000.000 kn, što je u odnosu na početni iznos ukupno smanjenje od 45,5%.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio  Hrvatskome saboru predložiti da donese

IZMJENE I DOPUNE DRŽAVNOG PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE  ZA 2014. GODINU

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin