Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 52. sjednici održanoj 17. rujna 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. srpnja 2014. godine. Odbor je prijedlog ovog zakona razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Članovi Odbora jednoglasno su podržali predložene izmjene i dopune Kaznenog zakona, osobito u dijelu koji se odnosi na uređivanje kaznenih djela protiv časti i ugleda. Složili su se s ocjenom predlagatelja da kazneno djelo sramoćenja ostane u Kaznenom zakonu unatoč traženju dijela javnosti da se izbaci. Ovo tim prije što se uvođenjem kaznenog djela teškog sramoćenja, ono dodatno sužava tako da će samo najteža kršenja časti i ugleda dovesti do kaznene odgovornosti počinitelja. Novi članak 148.a određuje da nema kaznenog djela uvrede i teškog sramoćenja ako je počinitelj njihova obilježja ostvario u znanstvenom, stručnom, književnom, umjetničkom djelu ili javnoj informaciji, političkoj djelatnosti ili pak novinarskom poslu, pod uvjetom da je to učinio u javnom interesu, ali i iz drugih opravdanih razloga. Postavljeno je pitanje je li moguće na neki način definirati što je to javni interes, budući da iz dosadašnjih sudskih presuda proizlazi da ga suci različito percipiraju te su pojedine presude prilično negativno odjeknule u javnosti.
Podržan je prijedlog predlagatelja da se inkriminira psihičko nasilje u obitelji kao zasebno kazneno djelo. Članovi Odbora složili su se ocjenom predlagatelja kako ovo kazneno djelo često može imati daleko teže posljedice od fizičkog nasilja, međutim ukazano je na činjenicu da će dokazivanje i vještačenje ovakvog kaznenog djela biti vrlo teško provedivo.
Posebno je podržan prijedlog da se odredba o pokretanju kaznenog postupka po službenoj dužnosti proširi za kaznena djela prisile i prijetnje u situaciji kada je djelo počinjena prema zdravstvenim radnicima, učiteljima i nastavnicima. Ovakvo rješenje dodatno će zaštiti ove javne radnike koji su u svakodnevnom radu izloženi i težim oblicima nasilja, a što su do sada morali rješavati privatnom tužbom od čega su često odustajalo iz niza razloga.
Kada je riječ o zaštiti djece predloženo je da se u slučajevima kad je počinitelju kaznenog djela na štetu djeteta izrečena kazna u trajanju kraćem od dvije godine može izreći zaštitni nadzor te da se nadzor može i produžiti i na veći broj godina. Isto tako, predloženo je da se uvede nezastarijevanje kaznenog progona počinitelja teških spolnih delikata na štetu djeteta te da zastara počinje teći od punoljetnosti žrtve. Također se predlaže da se isključenje protupravnosti za neprijavljivanje teškog kaznenog djela ne odnosi na one situacije u kojima je kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta.
Nakon provedene rasprave Odbor jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.
2. Stajališta, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin