Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 52. sjednici održanoj 17. rujna 2014. godine, Izvješće o radu državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2014. godine. Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali razmatrano Izvješće te iznijeli ocjenu da ovo Izvješće osigurava cjelovit uvid u rad Državnog odvjetništva, USKOK-a te svih županijskih i općinskih državnih odvjetništava. Detaljno je predstavljeno kretanje i struktura prijavljenog kriminaliteta u Republici Hrvatskoj, dani su i statistički pokazatelji o uspješnosti u postupcima, o materijalnom i kadrovskom stanju državnog odvjetništva, te je ukazano i na poteškoće s kojima se  Državno odvjetništvo susreće u radu, osobito na nedostatna sredstva, zastarjelu opremu, te manjak kadrova koji su specijalizirani za pojedina područja. Složili su se ocjenom Državnog odvjetnika kako posebno zabrinjava podatak da je prvi puta broj prijava protiv nepoznatih počinitelja (36.021) premašio broj prijava protiv poznatih počinitelja (35.257), što je većim dijelom uzrokovano stupanjem na snagu novog Kaznenog zakona. Međutim, kako je istaknuto, može se dovesti u pitanje i učinkovitost rada tijela otkrivanja.

Budući da je Odbor, sukladno svom djelokrugu utvrđenom Poslovnikom Sabora, osobito zainteresiran za praćenje kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva – osobito za kaznena djela ratnog zločina i trgovanja ljudima, kaznena djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda, te kaznena djela počinjena iz mržnje, nakon obrazloženja Državnog odvjetnika, konstatirano je da je broj kaznenih prijava, pokrenutih postupaka te osobito osuđujućih presuda relativno mali i upitno je koliko odražava stvarno stanje. Tako je za kazneno djelo protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva podneseno ukupno 59 prijava od čega 37 prijava za kazneno djelo ratnog zločina, 21 kaznena prijava za kaznena djela trgovanja ljudima te 1 kaznena prijava za kaznena djela poticanja na terorizam.

Članovi Odbora podržali su rad državnog odvjetništva u procesuiranju ratnih zločina neovisno o nacionalnosti počinitelja te suradnju s drugim državnim odvjetništvima i međunarodnim institucijama kako bi se došlo do potrebnih podataka o počiniteljima ovog kaznenog djela. Skrenuta je pozornost na porast broja predmeta pred Europskim sudom za ljudska prava vezano za istrage ratnih zločina, osobito onih kod kojih se problematizira nepostupanje nadležnih institucija koje su trebale poduzeti sve raspoložive mjere pogodne za utvrđivanje relevantnih postupaka u ranijem razdoblju. Ovdje je posebno ukazano na potrebu edukacije svih dionika o konvencijskom pravu. Istaknuto je također da je iznenađujuće mali broj prijava za kazneno djelo trgovanja ljudima s obzirom na činjenicu da je Republika Hrvatska ušla u Europsku uniju, te da se problem može jednim dijelom obrazložiti time da je riječ o tranzitnom kriminalu. Izneseno je mišljenje da se još uvijek nedovoljno pozornosti posvećuje pitanju imigracija te da s ciljem prevencije problema s kojima se susreću pojedine članice Europske unije treba znatno ozbiljnije pristupiti ovoj problematici. Kada je riječ o kaznenim djelima počinjenim iz mržnje, zbog povrede ravnopravnosti i spolnog uznemiravanja, državna odvjetništva su u 2013. evidentirala svega 55 prijava zbog ovog kaznenog djela, a sudovi su donijeli 8 presuda protiv odraslih osoba. Izražena je sumnja da ovakvi podaci odražavaju stvarno stanje u svezi ovog kaznenog djela.

Tijekom 2013. godine zaprimljeno je svega 5 zahtjeva za mirno rješavanje spora zbog diskriminacije i svi su zahtjevi odbijeni kao neosnovani nakon čega je u odnosu na 4 zahtjeva podnesena tužba nadležnom sudu. Ocijenjeno je da bi trebalo razmotri razloge tako malog broja prijava za kršenje odredbi zakona koji uređuju ovu materiju, prije svega Zakona o suzbijanju diskriminacije. U svezi kretanja prijava protiv maloljetnika, ukazano je i na visok postotak recidiva (36%) kod maloljetničke populacije. Članovi Odbora složili su se s ocjenom da je potreban multidisciplinarni pristup ovom problemu s naglaskom na preventivno postupanje počevši od vrtića i škola, a osobito je važan rad centara za socijalnu skrb.

Postavljeno je i pitanje na koji se način namjerava osigurati ravnomjerna zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u državnom odvjetništvu. Također je zatraženo obrazloženje u svezi odugovlačenja davanja mišljenja na kupoprodajne ugovore i stavljanje klauzule na prodaju stanova, prije svega za stanove u Vukovaru koji su u vlasništvu države, imajući u vidu ovlast državnog odvjetništva iz čl. 87. st. 4. Zakona o državnom odvjetništvu da daje mišljenja na zahtjev državnih tijela na nacrte ugovora kojima država stječe ili otuđuje nekretnine.

Nakon provedene rasprave Odbor jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2013. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.

                            
                                                  
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc.  Furio Radin