Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora raspravljao je na 47. sjednici održanoj 28. svibnja 2014. godine o Informaciji o izvršenju presuda Europskog suda za ljudska prava za razdoblje od 1. siječnja do 30. travnja 2014. godine koju je Zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava dostavila Odboru 27. svibnja 2014. godine.
Članovi Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina pokazali su veliko zanimanje za rad Ureda zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava. Temeljem dogovora na ranijim sjednicama Odbora prema kojemu će zastupnica povremeno izvješćivati Odbor o izvršenju presuda Suda, Odboru su dostavljeni sljedeći materijali:
- Informacija o izvršenju presuda ESLJP za razdoblje 1.1. do 30.4.2014.
- Prikaz načela ESLJP u „pritvorskim predmetima“ i predmetima koji se odnose na povredu prava na dom
- Pregled prakse ESLJP – informacija o najnovojim presudama i odlukama ESLJP siječanj-ožujak 2014.
Zastupnica RH pred ESLJP istaknula je da je na dan 1. siječnja 2014. godine pod nadzorom Odbora ministara bilo ukupno 158 predmeta izvršenja u odnosu na Republiku Hrvatsku (konačnih presuda i odluka Europskog suda). Tijekom prva četiri mjeseca započeo je postupak izvršenja još 11 presuda i 14 odluka o prijateljskim rješenjima spora (koje su u tom razdoblju postale konačne).
Na dan 30. travnja 2014. u postupku izvršenja nalazilo se ukupno 183 predmeta protiv Republike Hrvatske. To je ujedno i broj predmeta koji zahtijevaju koordinaciju Ureda zastupnika s drugim državnim tijelima u svrhu izvršenja. Sukladno tome, tijekom prva četiri mjeseca 2014. ukupan broj predmeta izvršenja protiv Republike Hrvatske porastao je za otprilike 15 % u odnosu na stanje na dan 31. prosinca 2013. godine.
Posebno je naglasila da je pri uredu Zastupnice RH pred ESLJP osnovano međuresorno i međuinstitucionalno tijelo – Stručni savjet za izvršenje presuda i odluka ESLJP, koji čine stručnjaci iz svih ministarstava i drugih tijela državne uprave, državnih agencija i ureda, te predstavnici Ustavnog suda RH, Vrhovnog suda RH i Državnog odvjetništva RH.
Stručni savjet definirao je prioritete rada u 2014. godini:
1. predmeti tzv. prava na dom (prisilno iseljenje neovlaštenih korisnika iz nekretnina u vlasništvu države odnosno jedinica lokalne i regionalne samouprave);
2. tzv. pritvorski predmeti (problematika predugog trajanja pritvora i nepostojanja dostatnih
pritvorskih osnova), te
3. problematika neučinkovitih istraga raznih vrsta kaznenih djela (npr. ratni zločini, rasno motivirano nasilje, nasilje prema osobama s invaliditetom, nasilje pripadnika policije i pravosudne policije, nasilje bez specifičnih karakteristika u pogledu motiva, te neučinkovite istrage navoda o liječničkim pogreškama).
Kako je istaknula, izvršenje grupe presuda u predmetima „prava na dom“ zahtijeva promjenu sudske prakse. Sudovi bi trebali provoditi test razmjernosti ukoliko se tuženik pozove na zaštitu prava na dom. Aktivnu ulogu u izvršenju ovih mjera preuzeli su Ustavni sud RH, Vrhovni sud RH i Ministarstvo pravosuđa. S tim u vezi, Ured zastupnice izradio je sažet pregled provođenja testa razmjernosti u postupanju domaćih sudova prilikom donošenja odluka u parnicama za iseljenje neovlaštenih stanara iz nekretnina u vlasništvu džave odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
I u skupini presuda vezanih za povredu prava na osobnu slobodu i sigurnost zbog predugog trajanja pritvora koji određuju hrvatski sudovi također ukazuje na potrebu promjene sudske prakse jer je do povreda došlo isključivo zbog postupanja domaćih sudova koje nije bilo sukladno s konvencijskim pravom. ESLJP je do sada donio 35 presuda i odluka o nedopuštenosti zahtjeva i prijateljskim rješenjima koje se odnose na čl. 5. Konvencije (pravo na slobodu i osobnu sigurnost). Znatan dio tih presuda i odluka odnosi se na postupanje hrvatskih sudova u tzv. pritvorskim, odnosno predmetima istražnog zatvora. Unatoč jasno izraženim načelima sadržanim u postojećim presudama, pred Europskim sudom se trenutno nalazi 12 novih predmeta iste tematike, a nije primjetan trend smanjenja ove vrste predmeta.
Ured zastupnice RH pred ESLJP također je dao pregled najvažnijih načela koja je ESLJP razvio i naglašavao u predmetima koji su se vodili protiv RHj, a odnose se na „pritvorske predmete/predmete istražnog zatvora, osobito opravdanost, trajanje i utvrđivanje razloga za pritvor odnosno istražni zatvor. Iz navedenih načela slijedi da je prilikom odlučivanja o pritvoru/istražnom zatvoru potrebno tijekom cijelog postupka voditi računa o svrsi pritvora/istražnog zatvora uvažavajući načela presumpcije nevinosti, iznimnosti i razmjernosti pritvora/istražnog zatvora. Pritvor/istražni zatvor mora uvijek biti iznimka, te ne smije postati kazna prije kazne. Pored toga, tijekom cijelog postupka potrebno je razmatrati mogućnost primjene alternativnih mjera za osiguranje prisutnosti okrivljenika posebno u slučajevima dugotrajnih kaznenih postupaka.
U predmetima neučinkovitih istraga navoda o liječničkim pogreškama istaknula je da je temeljno pitanje je li pacijetima u domaćem zdravstvenom sustavu osiguran učinkovit način ispitivanja navoda o liječničkim pogreškama i eventualne odgovornosti liječnika izvan kazenenopravne sfere.
Ured zastupnice RH pred ESLJP posebno se osvrnuo na podnormiranost djelatnosti sudskih vještaka i posljedice takvog stanja s aspekta presuda ESLJP u odnosu na RH. Naime, u postupcima pred ESLJP vještaci se smatraju predstavnicima države, oni su povjerenici domaćeg suda koji u ime države vrši sudbenu vlast (imenuje ih sud, sud im izdaje nalog za njihov rad, te je ovlašten nadzirati njihov rad). ESLJP je do sada donio 5 presuda u kojima se bavio pitanjima provedbe vještačenja u postupcima pred hrvatskim tijelima te je utvrdio da je način rada vještaka pridonio povredama Konvencije. Problem je što u RH ne postoji „krovna“ organizacija sudskih vještaka koja bi se bavila pitanjima organizacije rada vještaka, njihovim kontinuiranim stručnim usavršavanjem i utvrđivanjem eventualne disciplinske odgovornosti. Budući da ni jedan domaći propis ne sadrži opće norme o načinu organizacije, dužnostima i ovlastima, te funkcioniranju i ulozi strukovnih udruga vještaka, na njih se primjenjuju opća pravila o udrugama. Nadzor koji nad radom vještaka provodi sud obuhvaća isključivo poštivanje procesnih pravila u kontekstu postupaka u kojem se provodi vještačenje, ali prema važećim propisima o vještacima, ne postoji ni jedno tijelo koje bi bilo nadležno za nadzor nad pitanjima stručnosti rada vještaka (poštivanju pravila struke).
Kada je riječ o financijskom aspektu izrvšenja presuda ESLJP, naglasila je da je u prva 4. mjeseca 2014. g. s proračunskih stavki Ureda zastupnika namijenjenih za isplate pravičnih naknada utrošeno ukupno 56.180,00 EUR (429.479,61 kuna). Od toga je 19.645,00 EUR (odnosno 150.053,95 kn) isplaćeno na temelju preuda Europskog suda kojima su utvrđene povrede Konvencije, 35.500,00 EUR (odnosno 271.493,37 kn) na temelju odluka o prijateljskom rješenju spora, te 1.035,00 EUR (odnosno 7.932,28) kuna na ime tzv. unilateralnih deklaracija (kojima se priznaje da su nadležna tijela povrijedila Konvenciju te se obvezuje podnositelju isplatiti određeni iznos pravične naknade po osnovi te povrede).
Osim toga, na temelju presuda koje su postale konačne te odluka o prijateljskim rješenjima i prihvaćenih unilateralnih deklaracija u prva četiri mjeseca 2014.g. za Republiku Hrvatsku nastale su dodatne financijske obveze u iznosu od 109.786 EUR, koje dospijevaju na naplatu najkasnije 30. srpnja 2014. godine.
Kao jedan od najvećih problema s kojima se Ured susreće u radu ističe se nedovoljno razumijevanje uloge i nadležnosti Ureda te obveza države na temelju Konvencije. U tom smislu je važno da Pravosudna akademija, Odvjetnička akademija, Državna škola za javnu upravu te ostale institucije kontinuirano prate i uče sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava.
Veliki problem predstavljaju nedostatna financijska sredstava za pravovremeno ispunjenje obveza, prije svega prevođenja presuda i dokumenata Odbora ministara na hrvatski jezik ali i potkapacitiranost Ureda zastupnica u kadrovskom i prostornom smislu.
Nakon provedene rasprave Odbor je odlučio još jedanput uputiti Vladi Republike Hrvatske zaključke koje je donio na svojoj 36. sjednici održanoj 6. studenoga 2013. godine kada je razmatrao Izvješće zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava za 2012. godinu.
Zaključke Odbora potvrdio je i Hrvatski sabor na 12. sjednici održanoj 14. veljače 2014. kada je jednoglasno prihvatio predmetno Izvješće zajedno sa zaključcima Odbora, od kojih ponovno posebno ističemo zaključak kojim Hrvatski sabor:
- Zadužuje Vladu Republike Hrvatske da pripremi i podnese Hrvatskome saboru prijedlog zakona kojim bi se cjelovito uredila suradnja svih tijela čiji je rad povezan s postupcima pred Europskim sudom za ljudska prava i izvršenjem presuda i odluka tog Suda.
-Zadužuje Vladu Republike Hrvatske da u pripremi Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu osigura potrebna sredstava kako bi se stvorile nužne kadrovske, prostorne i tehničke pretpostavke za uspješan rad Ureda zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin