Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmatrao je na 42. sjednici održanoj 11. veljače 2014. godine, Izvješće o radu Povjerenstva za postupanje po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova za 2013. godinu, koje je Povjerenstvo dostavilo Odboru i ministru unutarnjih poslova, aktom od 16. siječnja 2014. godine.
Odbor je u raspravi s posebnom pozornošću razmotrio razloge zbog kojih je Povjerenstvo uspjelo postupiti po samo 23% od ukupnog broja predmeta koje je zaprimilo tijekom 2013. godine. Naime, u svom Izvješću Povjerenstvo navodi da je tijekom 2013. godine zaprimilo 221 predmet od čega po 171 predmetu još nije postupalo, a što je 77,4% od broja ukupno zaprimljenih predmeta. Pri tome, od ukupno 50 predmeta koje je razmatralo: 4 su još u radu, u 1 slučaju podnositelj pritužbe je odustao od svog zahtjeva, u preostalih 45 predmeta prema ocjeni Povjerenstva samo su 4 pritužbe bile utemeljene (8,9% od obrađenih predmeta) u 6 slučajeva ili 13,3% slučajeva ocijenjeno je da su pritužbe djelomično utemeljene, dok je za 35 razmatranih pritužbi ili 77,8% ocijenjeno da su neutemeljene, a u 11 predmeta Povjerenstvo je zatražilo nadopunu dokumentacije ili dodatne provjere, pa ni oni nisu završeni. Uza sve to u Izvješću se naglašava da uslijed velikog broja pristiglih predmeta i poteškoća u radu, Povjerenstvo nije više u mogućnosti upućivati odgovore strankama u propisanom roku od 90 dana, te da će nastavak rada Povjerenstva u postojećem zakonskom okviru neminovno dovesti do produljenja roka u kojem će moći dostavljati odgovori građanima. To bi kako se ističe moglo dovesti do kršenja u rokovima za više od 180 dana, a što u velikoj mjeri umanjuje zaštita prava građana i dovodi u pitanje samu svrhu postojanja Povjerenstva.
Za ovako veliku neažurnost i neučinkovitost u radu, članovi Povjerenstva navode nekoliko razloga. Mišljenja su da je formulacija čl. 5. Zakona o policiji jedan od razloga što Povjerenstvo zaprima (pre)veliki broj različitih predmeta s lokalne, regionalne i nacionalne razine. Naime, članak 5. st. 2. Zakona formuliran je tako da kada su u pitanju „pritužbe“ nije predviđena dvostepenost postupanja unutar MUP-a. Prema spomenutoj zakonskoj odredbi, ukoliko podnositelj pritužbe nije zadovoljan odgovorom i provedenim postupkom provjere navoda, spis predmeta se bez odgode dostavlja na daljnje postupanje i rješavanje Povjerenstvu. Dakle, nije predviđeno da se pritužitelj ako je nezadovoljan odgovorom koji je dobio od rukovoditelja mjerodavne ustrojstvene jedinice MUP-a (načelnika policijske uprave ili drugog rukovoditelja ustrojstvene jedinice MUP-a) nakon toga obrati još i unutarnjoj kontroli MUP-a, već se pritužba odmah šalje Povjerenstvu. Za razliku od toga, kada su u pitanju „predstavke“ Zakonom nije propisano takvo ograničenje, pa je ministar u Pravilniku o načinu rada i postupanja po predstavkama i pritužbama (čl. 15.) predvidio da se prigovor podnositelja predstavke na primljeni odgovor, daje na razmatranje unutarnjoj kontroli MUP-a. Povjerenstvo predlaže da se dvostepenost uvede i za „pritužbe“, tako da bi Povjerenstvo postupalo tek nakon što se građani prituže na odgovore Službe za unutarnju kontrolu. Kao drugi problem Povjerenstvo ističe da je djelokrug njegovog rada nedovoljno precizno uređen člankom 5. Zakona o policiji, pa umjesto da razmatra samo predmete koji se odnose na zakonitost postupanja policijskih službenika prilikom primjene policijskih ovlasti, događa se da Povjerenstvo vrlo često dobiva u rad i predmete koji se odnose na upravne, prekršajne, imovinsko-pravne i slične sporove u kojima se u manjem segmentu stranke žale i na postupanje policije.
Članovi Povjerenstva temeljem dosadašnjeg iskustva u radu s pritužbama ističu da je u pitanju vrlo zahtjevan rad koji traži često zasjedanje. Tijekom 2013. godine održano je 25 sjednica, a 25 puta se Povjerenstvo zbog drugih obveza članova nije uspjelo sastati. Članovi Povjerenstva iz civilnog društva upozoravaju da učestalost održavanja sjednica značajno utječe na njihove poslovne obveze na radnom mjestu odnosno da dovodi do poteškoća u obavljanju redovnih poslova, te smatraju kako razina angažmana koji se traži u Povjerenstvu nije razmjerna volonterskoj funkciji. Problem je odsustvovanje s posla, obveze prema radnom mjestu i poslodavcu te pokrivanje troškova. S druge strane Zakon nije predvidio zamjenike članova Povjerenstva, pa svaka odsutnost bilo kojeg od njih (zbog poslovne zauzetosti, službenog putovanja, godišnjeg odmora ili bolovanja) dovodi do blokade rada i nemogućnosti održavanja sjednica. Uslijed svega navedenog, rješenje se vidi u naprijed spomenutim zakonskim izmjenama, uključujući i ideju da se poveća broja vijeća u kojima zasjeda Povjerenstvo.
Članovi Odbora podržali su Izvješće i objašnjenja koja su dali članovi Povjerenstva, istaknuvši da njihov dosadašnji volonterski angažman zaslužuje istinsko priznaje, imajući u vidu da i sama činjenica postojanja tijela kojem se građani nezadovoljni postupanjem policije mogu obratiti predstavlja doprinos zaštiti ljudskih prava. Međutim, istaknuto je da bi Vlada RH trebala razmotriti ovo Izvješće i predložiti odgovarajuće zakonsko rješenje kojim bi se osigurale pretpostavke za ažuran i učinkovit rad tijela čija je svrha građanski nadzor nad postupanjem i ovlastima tijela i službenika MUP-a. U svakom slučaju mora se osigurati da tijela građanskog nadzora imaju kompetentan sastav i da imaju uvjete za ekonomičan i učinkovit rad, jer samo takva imaju smisao postojanja. Odbor je ovo Izvješće razmatrao zajedno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima i u svom Izvješću s te rasprave dao je prijedloge i sugestije u vezi sa zakonskim uređivanjem tijela građanskog nadzora nad obavljanjem policijskih poslova.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno usvojio sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Izvješće o radu Povjerenstva za postupanje po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova.
2. Poziva se Vlada Republike Hrvatske da razmotri Izvješće Povjerenstava te da predloži odgovarajuće zakonske izmjene kako bi se stvorile nužne pretpostavke za učinkovit rad Povjerenstva.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin