Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 38. sjednici održanoj 20. studenoga 2013. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.
Odbor je Prijedlog Državnog proračuna razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Većina članova Odbora složila se s objašnjenjem predlagatelja da je Prijedlog državnog proračuna za 2014. godinu, odraz stanja s kojim smo kao društvo i država suočeni. Kada je u pitanju vođenje ekonomske politike, pokretanje održivog ekonomskog rasta je s jedne strane nužnost, a s druge strane očita je potreba odlučne konsolidacije javnih financija, uslijed visoke razine deficita i rastućih troškova u kojima se pojavljuju i nove stavke vezane za članstvo u EU, te značajno povećanje troškova financiranja duga. S tim u vezi, postavljeno je pitanje jesu li se i u kojoj mjeri pri izradi predloženog državnog proračuna imale u vidu preporuke EU i MMF-a.
Odbor je, polazeći od svog djelokruga utvrđenog Poslovnikom Hrvatskoga sabora, detaljnije raspravio one dijelove Prijedloga Državnog proračuna koji se odnose na financiranje programa i aktivnosti usmjerenih na ostvarivanje prava nacionalnih manjina i zaštitu i promicanje ljudskih prava.
Konstatirano je da se potpore za ostvarivanje programa kulturne autonomije nacionalnih manjina, odnosno sredstva koja se udrugama i ustanovama nacionalnih manjina raspoređuju putem Savjeta za nacionalne manjine, planiraju u 2014. godini u iznosu za 6% manjem od iznos predviđenog proračunom za 2013. godinu (od 38.708.240 kn na 36.358.000 kn). I rebalansom proračuna za 2013. godinu također je predloženo smanjenje tih sredstva u odnosu na prvobitni plan za 2,7%. Na taj način nastavlja se trend smanjenja proračunskih sredstva namijenjenih za programe ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina koji je započeo 2010. godine, i koji je posebno izražen u posljednje dvije proračunske godine (2013. i 2014. godine) kada se ta sredstva u odnosu na prethodne godine smanjuju za po 6%.
Primjetno je i smanjenje dijela sredstava namijenjenih nacionalnim manjinama koja se osiguravaju iz europskih izvora (IPA projekti), a koja se putem Vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koriste za projekte namijenjene prvenstveno romskoj nacionalnoj manjini.
Kada su u pitanju sredstva koja se u okviru Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta osiguravaju za programe odgoja i obrazovanja djece pripadnika nacionalnih manjina (predškolska i školska razina odgoja i obrazovanja), istaknuto je da se sredstva predviđena za predškolski odgoj smanjuju u proračunu za 2014. godinu za 1% u odnosu na plan za 2013. godinu. Pri tome treba imati u vidu da se rebalansom proračuna sredstva planirana za te namjene u 2013. godini također smanjuju i to za 11,8%. Obzirom da su i planirana sredstva za 2013. godinu smanjena u odnosu na prethodnu (2012.) godinu, naglašeno je da se sve više produbljuju teškoće s kojima se suočavaju manjinske predškolske ustanove. Smanjenim sredstvima najprije je bilo moguće pokriti troškove za 10 mjeseci, a sada bi moglo postati upitno pokrivanje troškova i za 8 mjeseci. Kada je u pitanju osnovnoškolsko obrazovanje, sredstva se u odnosu na planirani proračun za 2013. godinu povećavaju za 6,4%, ali je pri tome konstatirano da su i ta sredstva rebalansom proračuna za 2013. godinu smanjena, i to na stavci „Poticaji obrazovanja nacionalnih manjina“ (udžbenici i nastavna sredstva) za 12%, a na stavci „Posebni programi obrazovanja“ (provođenje ljetnih škola, seminara za učitelje u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina i dr.) za 18%. Pozitivan pomak je povećanje sredstva za obrazovanje djece romske nacionalne manjine, koja su za predškolski odgoj i predškolu povećavaju za 11,4%, a za provedbu Nacionalnog programa za Rome 10,6%.
Što se tiče programa pomoći hrvatskoj manjini u inozemstvu, konstatirano je da bi prema Prijedlogu državnog proračuna ta sredstva ostala na razini 2013. godine.
Razmotreno je i smanjenje sredstva namijenjenih zaštiti i promicanju ljudskih prava, na pojedinim proračunskim stavkama. Stajalište je Odbora da poseban problem predstavlja predviđeno smanjenje sredstva Uredu pučkog pravobranitelja koja su za 4,4% manja nego što su planirana za 2013. godinu. U situaciji kada broj predstavki i obraćanja građana Uredu izrazito raste, te kada je Ured i u međunarodnim razmjerima prihvaćen kao središnje tijelo za zaštitu i promicanje ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, a uz to je zakonima usvojenim u Hrvatskom saboru dobio nove složene obveze (kao što je uloga nacionalnog preventivnog mehanizma za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja), smanjenjem sredstva dovodi se u pitanje izvršavanje njegovih Ustavom, zakonom i međunarodnim dokumentima utvrđenih obveza. Odbor stoga poziva Vladu da razmotri ovaj problem i u tijeku donošenja predloženog proračuna za 2014. godinu iznađe odgovarajuće rješenje.
U raspravi je ukazano i na nedostatan iznos sredstava predviđen za Povjerenika za informacije, čiji je ured nova institucija u sustavu zaštite ljudskih prava. Kako je Hrvatski sabor po prvi puta nedavno imenovao Povjerenika, za funkcioniranje njegovog ureda neophodno je osigurati sredstva kojima će se stvoriti temeljne pretpostavke za obavljanje brojnih poslova koji su Zakonom o pravu na pristup informacijama stavljeni u njegovu nadležnost.
Podržano je predloženo povećanje sredstava za besplatnu pravnu pomoć, što je sukladno sve većim potrebama građana za tom vrstom pomoći u uvjetima izražene ekonomske krize i pada životnog standarda.
Obzirom na probleme na koje u svom Izvješću Saboru ukazuje zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, povećanje sredstava u proračunu za taj Ured pokazuje se nužnim, a uvjetovano je najviše porastom izdataka za izvršenje presuda Europskog suda. Međutim, ukazano je da povećanje te vrste izdatka ukazuje na ozbiljne posljedice nedovoljne učinkovitosti našeg upravnog i pravosudnog sustava, koje se ne odražavaju samo na stanje ljudskih prava, već sve više preko presuda Europskog suda opterećuju i državni proračun.
Postavljeno je i pitanje visine sredstva predviđenih za Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Naime, u raspravi je upozoreno da je baza za utvrđivanje sredstava za taj Državni ured bila osmomjesečni rad Ureda u 2013. godini. Radi se o novom tijelu koje je u funkciji od svibnja ove godine i na koje su preneseni poslovi iz Ministarstva regionalnog razvoja, a koji se odnose na obnovu i stambeno zbrinjavanje te skrb o prognanicima, povratnicima i izbjeglicama. Gotovo na svim programima i aktivnostima koje se financiraju putem tog Ureda predloženo je smanjenje sredstava osim kada je u pitanju Regionalni stambeni program. Uslijed svega navedenog zatraženo je da Vlada razmotri taj problem.
Kada je u pitanju priprema proračuna kao akta za koji postoji osobit interes javnosti, izneseno je mišljenje da bi se umjesto sadašnjeg tabelarnog oblika, koji nije dovoljno informativan, trebalo usmjeriti na izradu programskog oblika teksta u kome bi programi i aktivnosti bili detaljno obrazloženi, kako bi zainteresirana javnost imala cjelovit uvid u proračunsku materiju.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 „za“ i 1 „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese
DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2015. I 2016. GODINU
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin