- PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA
- VLADI REPUBLIKE HRVATSKE
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razmatrao je, na 34. sjednici održanoj 16. listopada 2013. godine, Izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za razdoblje od 2011. - 2013. godine, za 2012. godinu, koje je Odboru dostavio, aktom od 1. kolovoza 2013. godine, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina temeljem Zaključka Vlada Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/13-14/12, Urbroj: 50301-04/04-13-5, od 25. srpnja 2013. godine).
U raspravi je istaknuto kako razmatrano Izvješće pokazuje da u provedbi pojedinih dijelova Ustavnog zakona i dalje postoje ozbiljne teškoće, prije svega kada je u pitanju ostvarivanje zakonom zajamčenog prava na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, ostvarivanje prava na zastupljenost nacionalnih manjina u državnoj i lokalnoj upravi i pravosudnim tijelima, te ostvarivanje prava na pristup sredstvima javnog priopćavanja.
Posebna pozornost dana je konstataciji iz Izvješća da je od ukupno 88 mjera utvrđenih Akcijskim planom tijekom 2011. i 2012. godine provedeno ukupno njih 77 (u 2011. godini: 5 mjera i u 2012. godini: 72 mjere) ili 87,5% planiranih mjera, te da je djelomično provedeno 5, a da još uvijek nije provedeno samo 6 planiranih mjera.
Rečeno je da je donošenje Akcijskog plana, kao dijela pregovaračkog procesa s EU, i provedba nekih od mjera utvrđenih tim dokumentom, zasigurno pridonijelo učinkovitijoj provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Međutim, naglašeno je da naprijed navedeni pokazatelji provedbe Akcijskog plana samo djelomično ilustriraju stvarno stanje provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, jer se upravo mjere koje nisu provedene odnose na neka od temeljnih prava nacionalnih manjina, čija se provedba odlaže već godinama. Tako je naglašeno da je pravo nacionalnih manjina na uporabu jezika i pisma, zakonski uređeno još 2000. godine, dakle i prije donošenja Ustavnog zakona (2002. godine) i do danas, poslije više od 12 godina, još uvijek u praksi velikim dijelom nije zaživjelo. Pri tome se, kako je istaknuto, može imati razumijevanje za objašnjenje dano u Izvješću da je mjera ciljanog nadzora nad statutima jedinica lokalne samouprave koje su dužne svojim aktima urediti navedeno pitanje, predviđena da se izvrši tijekom 2012. godine, odložena za drugu polovicu 2013. godine zbog kašnjenja objave rezultata Popisa stanovništva izvršenog 2011. godine. Upozoreno je, međutim, da se ne bi smjela ponoviti dosadašnja praksa odugovlačenja, jer je sastav stanovništva bio poznat i temeljem ranijih Popisa, pa ipak ovo manjinsko pravo u proteklom razdoblju nije realizirano na zadovoljavajući način. Iznoseći svoje mišljenje o ovom problemu, pojedini članovi Odbora su istaknuli da se pri realizaciji ovog manjinskog prava treba imati u vidu članak 8. Ustavnog zakona, odnosno da se u sredinama gdje se pojavljuju problemi u provedbi treba razgovarati, jer se u protivnom postavlja pitanje svrhe provedbe nečega o čemu u praksi ne postoji suglasje i što izaziva tenzije. U vezi s ovakvim stajalištem, istaknuto je da je dijalog o svakom spornom pitanju, pa tako i o pitanju dvojezičnosti poželjan, ali da se članak 8. Ustavnog zakona treba tumačiti u kontekstu cjeline tog zakona, jer je ta odredba unesena u tekst zakona s namjerom da se naglasi potreba stvaranja uvjeta za njegovu provedbu, a ne kao odredbu temeljem koje se može preispitivati, odnosno dovoditi u pitanje ostvarivanje prava manjina koje upravo Ustavni zakon jamči. Upozoreno je, također, da dosadašnje odlaganje provedbe pojedinih dijelova Ustavnog zakona sasvim sigurno utječe i na aktualno pitanje dvojezičnosti, koja se u djelu javnosti prezentira kao nešto potpuno novo, o čemu sada treba razgovarati, iako zakonsko pravo i obveza da se ono u praksi primjeni, već godinama formalno egzistira.
Naglašeno je, također, da je ostvarivanje prava na zastupljenost nacionalnih manjina u državnoj i lokalnoj upravi i pravosudnim tijelima, jedno od najznačajnijih pitanja za nacionalne manjine, za koje se za sada ne vidi rješenje, jer se zastupljenost smanjuje, umjesto da se kreće u smjeru zakonom zajamčene. Objašnjenje dano u Izvješću da je na snazi odluka o zabrani zapošljavanja, ocjenjeno je dvojbenim, jer je i u vrijeme trajanja zabrane bilo zapošljavanja, ali ne takvog koje bi pridonijelo povećanju zastupljenosti nacionalnih manjina, pa bi stoga žurno trebalo naći modalitete koji će ovakve trendove promijeniti, obzirom da je zastupljenost izostala i u pojedinim sredinama u kojima je ona ranije gotovo tradicionalno postojala.
I druge nerealizirane ili samo djelomično realizirane mjere navedene u Izvješću, ocjenjene su iznimno značajnim za nacionalne manjine.
Kako je u Izvješću za veliki broj mjera navedeno da su odgođene, odnosno da će biti realizirane do kraja 2013. godine, očekuje se da izvješće o tome što je učinjeno, Odboru bude dostavljeno odmah početkom 2014. godine, odnosno da se neće čekati druga polovica godine, obzirom da se radi o aktivnostima koje su već davno prije trebale biti provedene.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno donio sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Prima se na znanje i podržava Izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za razdoblje od 2011. - 2013. godine, za 2012. godinu, uz primjedbe i prijedloge iznesene u raspravi.
2. Ocjena je Odbora da je potrebno da Vlada Republike Hrvatske nastavi nadzirati provedbu Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, te se očekuje da i nadalje putem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina informira Odbor o provedbi navedenog dokumenta.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin
O tome obavijest:
- Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina