Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razmatrao je na 33. sjednici, održanoj 25. rujna 2013. godine, Izvješće o pojavama diskriminacije, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 28. lipnja 2013. godine.
Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U raspravi je većina članova Odbora ocijenila kako je riječ o iznimno složenim područjima u kojima najčešće dolazi do pojava diskriminacije, a koja su najvećim dijelom obuhvaćena predloženim Izvješćem. Budući da se pojedina područja preklapaju u sva tri izvješća koja je pučki pravobranitelj, sukladno zakonskim odredbama, dužan podnijeti Hrvatskome saboru, članovi Odbora podržali su stajalište pučke pravobraniteljice da se od sljedeće godine podnosi objedinjeno godišnje izvješće Hrvatskom saboru, a posebna izvješća prema potrebi, kako je to i uređeno Poslovnikom pučkog pravobranitelja.
Istaknuto je da je, unatoč podacima koji pokazuju kako je tijekom 2012. godine zaprimljen rekordan broj prituži na diskriminaciju, i dalje potrebno raditi na približavanju građanima same uloge Ureda pučke pravobraniteljice jer tu instituciju mnogi građani još uvijek vide kao onu koja može preinačiti sudske presude ili se umiješati u sve sudske postupke.
Unatoč tome što predloženo Izvješće obuhvaća 17 diskriminacijskih osnova koje su pobrojane u Zakonu o suzbijanju diskriminacije a koje obuhvaćaju brojna područja društvenog, političkog, gospodarskog i kulturnog života, članovi su Odbora naglasili da bi se u narednom Izvješću više pozornosti trebalo posvetiti i brojnim pitanjima koja nisu dovoljno obuhvaćena, a koja se trebaju promatrati kao diskriminacijska postupanja.
S tim u vezi iznesen je problem starije populacije, posebice bolesnika koji su smješteni u bolnice i ustanove za psihički bolesne starije osobe. Spomenut je primjer gerijatrijskog odjela u bolnici u Vrapču gdje starije osobe, kako je naglašeno, borave u potpuno nehumanim uvjetima. Ukazano je na potrebu urgentnog poboljšanja njihovog položaja s obzirom da je u mnogim takvim ustanovama briga za starije osobe ujedno i najslabija, a riječ je o najbližim članovima obitelji, očevima i majkama. Pristup ovom pitanju, kako je naglašeno, potrebno je iz korijena promijeniti i to što prije.
Isto tako, iako je područja rada i zapošljavanja spomenuto u Izvješću, članovi Odbora su mišljenja da se problemima ovrhe u kojima tisuće građana ostaju bez svojih kuća i stanova, uz tisuće blokiranih računa, najčešće uzrokovanih gubitkom radnih mjesta a samim tim i prihoda, mora posvetiti više pozornosti jer je njima pogođen velik broj građana. Isti je slučaj i s područjem zdravstvene zaštite, osobito kada je riječ o problemu dugih lista čekanja kojima se u nekim slučajevima, osobito kod onkoloških bolesnika, dovodi u pitanje i sam ljudski život. Na ovim područjima očekuju se konkretnije preporuke ali i inicijative pučke pravobraniteljice.
Ukazano je i na potrebu posvećivanja veće pozornosti području vjere i slobode vjeroispovijesti. Istaknuto je da se očekuje jasniji stav pučke pravobraniteljice, osobito u slučajevima u kojima je dolazilo do vrijeđanja vjerskih osjećaja, ukidanja pojedinih vjerskih emisija, ispitivanje prava na vjeroučenje sukladno nauku vjerskih zajednica, a u kojima se posebice većinska vjerska zajednica često smatra diskriminiranom.
Kada su u pitanju nacionalne manjine, a imajući u vidu podatak da je upravo diskriminacija temeljem rase ili etničke pripadnosti, boje kože i nacionalnog podrijetla i najprisutnija (29,7% pritužbi od ukupno 202 pritužbe), izneseno je mišljenje da u Izvješću nije dovoljno skrenuta pozornost na cijeli niz problema s kojima se susreće srpska nacionalna manjina. Ti se problemi zasigurno mogu ubrojiti u diskriminacijska postupanja, a radi se prije svega, kako je rečeno o: neizvršavanju obveza iz zakona koji uređuju stečena prava građana (mirovine i dr.), nemogućnosti stjecanja statusa civilne žrtve rata za pripadnike srpske nacionalne manjine; neizvršavanju obveza vezanih za prava utvrđena Erdutskim sporazumom; o selektivnom suđenju za ratne zločine; nemogućnosti ostvarivanja naknade za žrtve terorističkih akata za pripadnike srpske zajednice; o krajnje sporom rješavanju pitanja vezanih uz povratak što je dovelo praktično do zaustavljanja tog procesa, o zastoju u rješavanju problema stambenog zbrinjavanja i otežanim uvjetima otkupa stanova; o neobnavljanju komunalne infrastrukture (voda, struja) i izostanku poticanja gospodarske aktivnosti na područjima od posebne državne skrbi; smanjivanju zastupljenosti pripadnika srpske zajednice u državnoj upravi, upravnim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave, pravosudnim tijelima i otežanom zapošljavanju u policiji; višegodišnjem odgađanju registriranja škola na manjinskom jeziku i smanjivanju sredstava za obrazovanje; zanemarivanju uloge manjinskih vijeća u upravljanju lokalnim poslovima i ignoriranju izabranih zamjenika načelnika, gradonačelnika i dožupana u pojedinim jedinicama samouprave; o nepoštivanju zakonom zajamčenog prava na jezik i pismo; zapostavljanju u školskim programima doprinosa srpske zajednice i njezinih istaknutih pripadnika razvoju hrvatskog društava; nemogućnosti povratka imovine pojedinih srpskih institucija i drugim pitanjima.
Ukazano je i na potrebu dodatnog angažmana cjelokupne romske zajednice kada je u pitanju obrazovanje romske djece, osobito imajući u vidu velik postotak one djece koja napuštaju školovanje. Istaknuto je da su pojedine jedinice lokalne samouprave, posebice u Međimurju, kao i nadležno ministarstvu uložili značajna sredstva za uključivanje romske djece u predškole kao i u njihovo daljnje školovanje kroz stipendiranje obrazovanja, međutim očekuje se da i romska zajednica preuzme dio odgovornosti kako bi ta djeca i završila započeto školovanje.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o pojavama diskriminacije za 2012. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin