Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razmatrao je, na 30. sjednici održanoj 19. lipnja 2013. godine, Izvješće o provođenju Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015., za 2011. i 2012. godinu, koje je Odboru dostavio Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske usvojenog na 83. sjednici održanoj 28. ožujka 2013. godine.
U raspravi je istaknuto da je Akcijskim planom Desetljeća za uključivanje Roma 2005. - 2015. godine zajedno s provedbenim akcijskim planovima i Nacionalnim programom za Rome koje je usvojila Vlada Republike Hrvatske, stvoren institucionalni okvir za dugoročno i cjelovito rješavanje problema s kojima se suočava romska nacionalna manjina. Obzirom da su tim dokumentom precizno definirane mjere, sredstva, rokovi i nositelji zadataka te konkretizirana odgovornost i nadzor nad provedbom usvojenih mjera, stvoreni su uvjeti za sustavno rješavanje problema romske populacije u Republici Hrvatskoj. Sve je to rezultiralo značajnim napretkom u rješavanju najsloženijih životnih pitanja pripadnika romske nacionalne manjine, osobito u oblasti obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja i stanovanja.
Osobit napredak ostvaren je u području obrazovanja. U predškolskom obrazovanju broj romske djece povećan je od 350 koliko ih je bilo uključeno u šk.g. 2005./2006. na 811 u šk.g. 2012./2013, pri čemu je sufinanciran roditeljski udio u ovom obrazovanju. Kad je u pitanju osnovnoškolsko obrazovanje, zahvaljujući aktivnoj politici i poduzetim mjerama za povećanje upisa djece oba spola pripadnika romske nacionalne manjine, broj upisanih se upeterostručio: od 1.013 učenika u šk.g. 2005./2006. na 5.173 u šk.g. 2012./2013 (od toga 2.612 m i 2561 ž djece). I u srednjoškolskom obrazovanju povećava se broj romske djece. U šk.g. 2012/2013. bilo je upisano 480 učenika (286 m i 194 ž), od toga 15 u gimnazije, 77 u 4-godišnje strukovne škole, a 316 učenika u 3-godišnje strukovne škole. Školovanje je u značajnoj mjeri potaknuto stipendijama kojih je u šk.g. 2012./2013. odobreno 480 te osiguravanjem smještaja u učeničkim domovima. Potiče se i uključivanje pripadnika romske manjine u visokoškolsko obrazovanje, pa je broj studenata povećan od 10 koliko ih je bilo u ak.g. 2006./2007. na 29 u ak.g. 2011./2012. Odobreno je 29 studentskih stipendija. Naglašeno je da u narednom razdoblju kada je u pitanju obrazovanje, treba poduzimati dodatne mjere za povećanje obuhvata romske populacije u obrazovnom sustavu, jer je to jedna od temeljnih pretpostavki za uspješno uključivanje pripadnika romske nacionalne manjine u hrvatsko društvo. Pri tome je posebno istaknuta potreba da se poveća obuhvat djece predškolskog uzrasta (predškola), koji sada nije zadovoljavajući, a radi se o bitnoj pretpostavci za uključivanje u daljnje školovanje. Isto tako potrebno je promijeniti sadašnji trend većeg usmjeravanja u 3-godišnje srednje škole i umjesto toga dati prednost upisivanju u 4-godišnje srednje škole, te stimulirati visokoškolsko obrazovanje pojačanim stipendiranjem, jer se samo tako mlade generacije romske nacionalne manjine mogu ravnopravno uključiti u sve društvene tokove. Također, još veće napore treba uložiti i u obrazovanje odraslih pripadnika romske nacionalne manjine, obzirom da njihova participacija u proteklom razdoblju nije bila zadovoljavajuća.
Što se tiče zdravstvene zaštite u raspravi je konstatirano da je ona putem HZZO pod jednakim uvjetima dostupna svim osiguranim osobama pa tako i pripadnicima romske nacionalne manjine, s tim što se dodatno i sustavno radi na poboljšanju zdravlja romske dojenčadi i djece osobito kroz povećavanje cjepnog obuhvata, izjednačavanjem procijepljenosti s ostalom populacijom, a napori se ulažu i u zdravstvenu edukaciju roditelja uslijed čega su poboljšane zdravstvene navike.
Ocjenjeno je također da je od donošenja Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. povećano i uključivanje nezaposlenih pripadnika romske nacionalne manjine u mjere zapošljavanja i osposobljavanja za zapošljavanje. Hrvatski zavod za zapošljavanje kontinuirano radi na stvaranju pozitivne klime kod poslodavaca u cilju zapošljavanja nezaposlenih pripadnika romske nacionalne manjine kroz redovite posjete poslodavcima od strane savjetnika za zapošljavanje. Sve je to rezultiralo i povećanjem zapošljavanja nezaposlenih pripadnika romske nacionalne manjine na otvorenom tržištu rada. Međutim, ocjenjeno je da su to ipak tek početni rezultati i da je problem zapošljavanja jedno od područja na kojem se mora uložiti najviše napora, imajući u vidu i činjenicu da sve veći broj pripadnika mlađe generacije romske nacionalne manjine završava srednje škole i fakultete, ali nakon stečenih kvalifikacija ne mogu doći do zaposlenja.
Kontinuirano se radi i na poboljšavanju uvjeta stanovanja i stambenom zbrinjavanju pripadnika romske nacionalne manjine. Nastavljena je izrada županijskih programa uz nastavak sufinanciranja izrade prostornih planova jedinica lokalne samouprave za lokacije naseljene pripadnicima romske nacionalne manjine u svim županijama gdje za to ima potrebe. Posebna pozornost posvećena je stvaranju uvjeta za integraciju lokacija i objekata u prostorne planove i funkcionalne sustave naselja (izgradnja komunalne i socijalne infrastrukture). Navedenim mjerama u izvještajnom razdoblju stvoreni su uvjeti za legalizaciju 14 lokacija naseljenih pripadnicima romske nacionalne manjine, a poduzimaju se i mjere za legalizaciju bespravnih romskih naselja gdje god je to moguće. Upozoreno je međutim, da je velika većina mjera i uloženih sredstava koncentrirana na samo jednu (Međimursku) županiju, te da se takav odnos mora promijeniti i osigurati ravnomjeran pristup prema svim područjima u Hrvatskoj naseljenim većim brojem pripadnika romske nacionalne manjine.
Kada su u pitanju sredstva koja se izdvajaju za programe namijenjene pripadnicima romske nacionalne manjine, izneseno je mišljenje da je od osobitog značaja osigurati njihovo namjensko trošenje, jer se na terenu ponekad stječe utisak nerazmjernog odnosa između visine sredstva osiguranih u državnom proračunu i onog što je s njima u praksi realizirano.
U raspravi je također upozoreno da ni jedan dokument posvećen unapređenju položaja Roma do sada ne spominje ekonomsku zlouporabu djece (osobito prosjačenje). Kako se radi o teškom kršenju prava djeteta s dalekosežnim posljedicama, preporučeno je da se ta činjenica ima u vidu kod pripreme novih dokumenta.
Nakon provedene rasprave Odbor je donio sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prima se na znanje i podržava Izvješće o provođenju Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015., za 2011. i 2012. godinu.
2. Ocjena je Odbora kako je potrebno da Vlada Republike Hrvatske kao i do sada kontinuirano nadzire provedbu Akcijskog plana, odnosno dokumenata za uključivanje Roma. Očekuje se također da Vlada i nadalje putem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina informira Odbor o provedbi tih dokumenta.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin