Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 28. sjednici održanoj 22. svibnja 2013. godine, Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2012. godinu, koje je Hrvatskom saboru dostavio pučki pravobranitelj, aktom od 29. ožujka 2013. godine.
Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo.
U raspravi je izraženo zadovoljstvo konstatacijom pučkog pravobranitelja da se, uspoređujući stupanj poštivanja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj sa stanjem u drugim europskim zemljama, može konstatirati da spadamo među zemlje koje poštuju međunarodne standarde ljudskih prava, ali uz istovremeno upozorenje pučkog pravobranitelja da i dalje postoje brojni problemi koji otežavaju i onemogućavaju građanima potpuno uživanje prava koja su im zajamčena Ustavom i drugim propisima
Članovi Odbora s osobitom su pozornošću razmotrili konstataciju pučkog pravobranitelja da se pojedini problemi u ostvarivanju ljudskih prava u izvješćima već duži niz godina ponavljaju. To su prije svega pitanja iz područja socijalne skrbi, statusna prava građana, problemi koji proizlaze iz neriješenog odnosa vlasnika stanova i najmoprimaca, potom problemi iz oblasti radnih i službeničkih odnosa, te pitanje stambenog zbrinjavanja na područjima i izvan područja posebne državne skrbi, kao i problemi vlasnika čija je imovina bila privremeno preuzeta od strane države. Poseban je problem neažurnost i učestalost uočenih nepravilnosti u radu nadležnih tijela, od kojih su neka poimence navedena u razmatranom Izvješću (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo graditeljstva, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, te Porezna uprava Ministarstava financija) budući da pravodobno ne odgovaraju na upite pučkog pravobranitelja upućene u vezi s pritužbama građana na njihov rad.
Naglašeno je da takav odnos prema instituciji pučkog pravobranitelja predstavlja izravno kršenje Zakona kojim je izričito propisana obveza državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima da su dužna osigurati dostupnost informacija i dostaviti sve podatke, akte i drugu dokumentaciju vezanu za pritužbe građana, odnosno pružiti svu potrebnu pomoć pučkom pravobranitelju na njegov zahtjev. Neažurno odgovaranje na zahtjeve pučkog pravobranitelja i njegove preporuke dodatno otežava ostvarivanje temeljnih prava građana i narušava kredibilitet ove institucije, koja je Ustavom definirana kao opunomoćenik Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava zajamčenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska. Obzirom na to, u raspravi je zatraženo da Vlada utvrdi razloge takvog stanja i poduzme odgovarajuće mjere sukladno svojim ovlastima i obvezama koje proizlaze iz Zakona o pučkom pravobranitelju.
Kada je u pitanju stambeno zbrinjavanje, obnova i povrat privremeno zauzete imovine, istaknuto je da se prema Izvješću broj pritužbi smanjuje, ali da i dalje postoji problem dugotrajnosti postupanja nadležnog Ministarstva, što u praksi izaziva niz problema. U raspravi je navedeno da ima situacija na terenu gdje se vidi da su na pojedinim područjima posebne državne skrbi stambene zagrade obnovljene i da sada stoje neiskorištene, jer Ministarstvo još uvijek nije izdalo rješenja korisnicima prava na stambeno zbrinjavanje. Osim što su time građani onemogućeni u ostvarivanju svojih zakonskih prava, uložena sredstva državnog proračuna ostaju bez efekta, a nekorišteni objekti se ne održavaju pa se može dogoditi, ako se takvo stanje nastavi, da će ponovno trebati ulagati u već izgrađene zgrade. Zastoj je izražen i u izdavanju rješenja o pravu na stambeno zbrinjavanje kroz sustav dodjele građevinskog materijala. Dugotrajnost postupaka problem je i kada je u pitanju ostvarivanje prava na obnovu u ratu oštećenih i uništenih kuća, kao i kada se radi o rješavanju problema vlasnika (prema Izvješću preostalo je još oko 15-tak slučajeva) čije je nekretnine Republika Hrvatska svojevremeno preuzela na upravljanje, a ni do danas (više od 10 godina) nije pronađeno rješenje kojim bi se na odgovarajući način zaštitila njihova vlasnička prava.
Izostanak koordinacije među državnim tijelima, brojne reorganizacije i prebacivanje rješavanja navedenih problema na razna državna tijela, uključujući i najnovije osnivanje posebnog državnog ureda izazivaju sumnju da može doći do novog prolongiranja u rješavanju već ionako dugotrajnih problema. Stoga je u raspravi zatraženo da se krajnje odgovorno i žurno razmotre preporuke pučkog pravobranitelja i da se bez odlaganja priđe rješavanju uočenih problema.
U iznimno složenoj ekonomskoj situaciji sve su izraženiji problemi i u oblasti socijalne skrbi, a zbog brojnosti i složenosti problema u ovoj oblasti u raspravi je ukazano na potrebu donošenja odgovarajuće strategije kojom bi se utvrdio cjelovit sustav socijalne skrbi.
Ponovno je ukazano i na potrebu dorade sustava besplatne pravne pomoći sukladno već više puta iznesenim preporukama, kako bi ta pomoć postala dostupnija građanima koji, suočeni s egzistencijalnim problemima, nemaju uvjeta za učinkovitu pravnu zaštitu, a što dovodi u pitanje mogućnost ostvarivanje njihovih temeljnih ljudskih prava.
Ukazano je i na probleme u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu, kao i na činjenicu da Zakon o zaštiti prava pacijenata još uvijek nije dopunjen odgovarajućom odredbom o djelotvornom pravnom lijeku, obzirom da je odlukom Ustavnog suda, zbog nedorečenosti odredbe prestao važiti (31.12.2008.g.) članak 35. spomenutog Zakona koji je uređivao pravo pacijenta na pritužbu.
U situaciji kada se duži niz godina u izvješćima pučkog pravobranitelja upozorava na nezadovoljavajuću kvalitetu rada javne uprave, posebno značajnim ocijenjena su upozorenja navedena u Izvješću koja se odnose na depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave i potrebu uspostave odgovarajućih kriterija za odabir kadrova i napredovanje u službi, na način da se poštuju pravila struke oslobođena političkog utjecaja. S tim u vezi ukazano je na potrebu preispitivanja zakonskih rješenja koja dopuštaju da se u pojedinim slučajevima prijam u državnu službu provodi bez provedbe javnog natječaja i oglasa, što je među ostalim dvojbeno i sa stajališta Ustava koji svakom državljaninu jamči pod jednakim uvjetima sudjelovanje u obavljanju javnih poslova i mogućnost da bude primljen u javne službe. Stoga je podržana preporuka pučkog pravobranitelja da se pristupi usklađivanju Zakona o državnim službenicima i Uredbe o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa za prijam u državnu službu koja otvara mogućnost isključivanja primjene Zakona o upravnom postupku (ZUP) u provedbi natječaja iako je Zakonom o državnim službenicima propisana primjena ZUP-a.
U raspravi je izneseno mišljenje da je bilo slučajeva izostanka reakcije Ureda pučkog pravobranitelja u situacijama kada je trebalo reagirati, kao u slučaju incidenata prilikom nedavnog prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o definiranju braka u odredbama Ustava, koje je obavljeno u organizaciji udruge „U ime obitelji“. Zatraženo je i da Ured čim prije dostavi izvješće u vezi uvođenjem kurikuluma zdravstvenog odgoja u škole, koje je zatražio Odbor zaključkom usvojenim na tematskoj sjednici održanoj u vezi sa spomenutim kurikulumom.
Predloženo je također da se u okviru izvješća pučkog pravobranitelja posebno obrade pojave kršenja prava pojedinih osjetljivijih kategorija stanovništva, kao što su pritužbe koje Ured prima u vezi s kršenjem prava pripadnika nacionalnih manjina.
Ukazano je i na potrebu da se kontinuirano radi na javnom promoviranju uloge i ovlasti pučkog pravobranitelja, s ciljem da što širi krug građana bude upoznat s mogućnostima koje im u zaštiti njihovih ljudskih prava i sloboda pruža institucija pučkog pravobranitelja. Kako bi institucija pučkog pravobranitelja bila što dostupnija građanima podržano je stajalište izneseno u Izvješću da se sukladno Zakonu pristupi otvaranju regionalnih ureda u Osijeku, Rijeci i Splitu.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za“ i 2 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Prihvaća se Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2012 godinu.
2. Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da sukladno navodima iz Izvješća pučkog pravobranitelja ispita koji su razlozi neažurnosti u dostavi očitovanja nadležnih državnih tijela na upite pučkog pravobranitelja, čime se izravno krši Zakon o pučkom pravobranitelju i otežava ostvarivanje temeljnih ljudskih prava građana koji se obraćaju pučkom pravobranitelju.
3. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi o Izvješću, kao i primjedbe, prijedlozi i preporuke pučkog pravobranitelja dani u Izvješću, dostavljaju se Vladi Republike Hrvatske radi poduzimanja mjera za učinkovitiji rad nadležnih državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin