Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razmatrao je, na 12. sjednici održanoj 27. rujna 2012. godine, Izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za razdoblje od 2011. - 2013. godine, za 2011. godinu, koje je Odboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. kolovoza 2012. godine.
U raspravi je istaknuto da razmatrano Izvješće pokazuje kako u provedbi pojedinih dijelova Ustavnog zakona i dalje postoje ozbiljne teškoće: ostvarivanje zakonom zajamčenog prava na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, ostvarivanje prava na pristup sredstvima javnog priopćavanja, prava na zastupljenost nacionalnih manjina u državnoj i lokalnoj upravi te u pravosudnim tijelima, kao i kada je u pitanju ostvarivanje prava na sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.
Upozoreno je na konstataciju navedenu u Izvješću u kojoj se kaže da je vidljiv smanjen interes pripadnika nacionalnih manjina za korištenje prava na službenu i javnu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, dok se istovremeno u Izvješću navode podaci prema kojima brojne mjere predviđene Akcijskim planom za stvaranje uvjeta za korištenje tog manjinskog prava, nisu realizirane. Prema Izvješću, realizacija nekoliko mjera Akcijskoga plana iz 2011. prebačena je u 2012. godinu (među ostalim i mjera ciljanog nadzora nad statutima jedinica samouprave), zbog toga što je Naputak za dosljednu primjenu Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina donesen tek početkom 2012. godine (1.3.2012. godine). U raspravi je iznijeto mišljenje, da je upitno u kojoj mjeri sam Naputak može riješiti ovaj problem, ako se ima u vidu da su zakonska rješenja koja datiraju još iz 2000. i 2002. godine, sasvim jasna i da se u proteklom višegodišnjem razdoblju pokazalo da pojedine jedinice samouprave nisu spremne provesti zakon, odnosno da još uvijek nisu niti svoje statute uskladile s odredbama zakona, što ukazuje na potrebu da nadležna državna tijela trebaju razmotriti i druge mjere koje sukladno zakonu mogu poduzeti.
Drugi problem na koji je u raspravi ukazano pitanje je zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima i tijelima uprave jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Istaknuto je da podaci navedeni u Izvješću ukazuju na nepovoljne tendencije. Naime, ukupan broj državnih službenika i namještenika na dan 31.12.2011. godine (52.165) u odnosu na 31.12.2010. godine (52.798) smanjen je za 633 ili za 1,2%, dok je broj pripadnika nacionalnih manjina među državnim službenicima i namještenicima u istom razdoblju smanjen od 2.070 na 1.779, tj. za 291 ili za 14%, što znači da su pripadnici nacionalnih manjina činili 46% ukupnog smanjenja broja državnih službenika i namještenika (291 od ukupno 633). Uslijed toga smanjen je udio pripadnika manjina u ukupnom broju državnih službenika i namještenika - od 3,92% koliko je iznosio 31.12.2010. godine na 3,41% koliko je iznosio 31.12.2011. godine, tj. za 0,5 postotnih poena. Objašnjenje za ovakve tendencije dano Izvješću svodi se na pretpostavke. Obzirom na značaj ovog pitanja za položaj nacionalnih manjina, zatraženo je da Vlada detaljnije istraži naznačeni problem i da o rješavanju istog izvijesti Sabor.
U raspravi je također naglašeno da i stanje zastupljenosti nacionalnih manjina u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave još uvijek nije zadovoljavajuće, iako ima izvjesnih pomaka. Naime, prema podacima navedenim u Izvješću, od 576 jedinica samouprave njih 127 ima zaposlene pripadnike nacionalnih manjina u svojim upravnim tijelima, što je 12 jedinica samouprave više nego 2010. godine. Međutim od 97 jedinica samouprave (85 općina i gradova te 12 županija) u kojima je sukladno zakonu potrebno osigurati zastupljenost pripadnika manjina, to je pravo na dan 31.12.2011. godine ostvareno u njih 64 ili 7 više nego na dan 31.12.2010. godine, ali u 33 jedinice samouprave (34%), navedeno pravo nacionalnih manjina još uvijek nije ostvareno. Slični problemi s osiguravanjem zastupljenosti su i u pravosudnim tijelima (sudovi i državna odvjetništva).
Dosta otvorenih pitanja ima, kako je u raspravi istaknuto, i kada je u pitanju ostvarivanje prava manjina na pristup medijima (ne realiziraju se emisije na jezicima manjina, slaba zastupljenost u programima i uređivačkim redakcijama medija kako na državnoj tako i na regionalnoj i lokalnoj razini), kao i kada je u pitanju registracija, financiranje i rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, registracija pojedinih manjinskih škola, te stambeno zbrinjavanje povratnika i osiguravanje nužnih uvjeta za život u povratničkim naseljima (opskrba vodom, električnom energijom i dr.).
Kada je u pitanju registracija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, ocjenjeno je da se ta procedura provodi neshvatljivo sporo. Iako su izbori provedeni u srpnju prošle godine, prema podacima navedenim u Izvješću, od ukupno 273 izabrana vijeća, do kraja travnja 2012. godine u Registar vijeća upisano je bilo svega njih 27. Obzirom da je registracija preduvjet za odobravanje sredstva i da Vlada još uvijek nije donijela odluku o financiranju, ni više od godinu dana od izbora nisu stvorene pretpostavke za rad vijeća, osobito onih na područjima posebne državne skrbi, koja u cijelosti ovise o sredstvima osiguranim u državnom proračunu.
Naglašen je i značaj transparentnosti financiranja potreba nacionalnih manjina. U tom smislu obveze imaju i državna tijela i tijela jedinica samouprave koja sredstva osiguravaju u svojim proračunima, i raspoređuju ih i doznačavaju udrugama i ustanovama nacionalnim manjinama, kao i korisnici sredstava koji su dužni sukladno propisima detaljno izvještavati o korištenju odobrenih i doznačenih sredstava. Namjensko trošenje sredstva, nužna je pretpostavka za ostvarivanje zajamčenih prava nacionalnih manjina, a jednako tako i za stvaranje povjerenja pripadnika nacionalnih manjina i šire javnosti u rad manjinskih institucija.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno donio sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Prima se na znanje Izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za razdoblje od 2011. i 2013. godine, za 2011. godinu.
2. Obzirom da u provedbi pojedinih dijelova Ustavnog zakona postoje ozbiljne teškoće, čime se dovodi u pitanje ostvarivanje nekih od temeljnih prava nacionalnih manjina, Odbor ocjenjuje potrebnim da Vlade Republike Hrvatske i nadalje izvještava Odbor o provedbi Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin