Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 16. sjednici održanoj 21. studenoga 2012. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2012. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Polazeći od svog djelokruga utvrđenog Poslovnikom Hrvatskoga sabora, Odbor je u raspravi detaljnije razmotrio one dijelove Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna koji se odnose na financiranje programa i aktivnosti usmjerenih na ostvarivanje prava nacionalnih manjina te na zaštitu i promicanje ljudskih prava.
S tim u vezi zatraženo je objašnjenje za predloženo smanjivanje sredstava namijenjenih poticanju obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Navedena sredstva u Državnom proračunu smanjuju se za 900.000 kn - od ranije predviđenih 2.802.500 kn na 1.902.500 kn, odnosno za oko 32%. Isto tako i sredstva na stavci „Posebni programi obrazovanja za provođenje programa nacionalnih manjina“, smanjuju se s 1.844.000 kn na 1.244.000 kn (600.000 kn), što znači za 32,5%.
Istovremeno je prijedlogom izmjena Državnog proračuna predviđeno da se povećaju sredstva za obrazovanje pripadnika romske nacionalne manjine za ukupno 700.000 kn. Kako su na ranije spomenutim stavkama namijenjenim za obrazovne programe nacionalnih manjina sredstva smanjena za ukupno 1.500.000 kn, očito je da je samo dio tog smanjenja usmjeren na pomoć obrazovanju romske nacionalne manjine, dok je drugi (veći) dio preusmjeren za druge proračunske potrebe.
Postavljeno je pitanje kako će se predloženo smanjenje sredstava odraziti na programe obrazovanja djece pripadnika nacionalnih manjina, kao i koji su razlozi da se ti programi čije je financiranje predviđeno Državnim proračunom ne ostvaruju na zadovoljavajući način.
Upozoreno je također da predlagatelj treba imati u vidu da još uvijek nije riješeno pokrivanje troškova obrazovanja (36) pripadnika romske nacionalne manjine u pučkom otvorenom učilištu, kao niti pokrivanje troškova upisa djece - pripadnika romske nacionalne manjine u srednje škole, iako se radi o rashodima koji su nastali u okviru aktivnosti predviđenih Nacionalnim programom za Rome.
Izneseno je i mišljenje da se kada su u pitanju nacionalne manjine treba imati u vidu i činjenica da pripadnici nacionalnih manjina, osobito pojedinih, u velikom ili najvećem broju žive na područjima posebne državne skrbi, gdje je standard života u dosta slučajeva daleko ispod prosjeka države. Prometna izoliranost, zastarjelost ili nepostojanje osnovne komunalne infrastrukture i ustanova i objekata koji čine temelj društvenog života i osobnog standarda, kao i nemogućnost zapošljavanja, umanjuju učinak sredstava koja se izdvajaju za kulturnu autonomiju nacionalnih manjina. Stoga je sugerirano da se pri izradi Državnog proračuna imaju u vidu takve potrebe i da one postanu sastavni dio politike ravnomjernog regionalnog razvoja u Republici Hrvatskoj.
U raspravi je ukazano i na smanjenje sredstva koja su predviđena za „Hrvatsku nastavu u inozemstvu“ sa ranije predviđenih 400.000 kn na 361.000 kn, odnosno za 9,8%, kao i na smanjenje sredstva na stavci „Pomoći BiH u sustavu znanosti, obrazovanja i športa“, za što se sredstva od ranije planiranih 5.290.000 kn smanjuju na 2.400.000 kn, ili za više od 50%. Obzirom da se radi o velikim razlikama, zatraženo je objašnjenje razloga za ovakve promjene. Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je kod nekih proračunskih stavki utvrđeno kako su za iste namjene sredstva planirana u okviru više državnih tijela, a kada su u pitanju sredstva namijenjena Hrvatima izvan Republike Hrvatske, da treba imati u vidu i činjenicu da je u međuvremenu započeo s radom novoosnovani Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske za čije aktivnosti su u Državnom proračunu osigurana sredstva, koja se razmatranim Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna dijelom povećavaju.
Što se tiče sredstva namijenjenih zaštiti i promicanju ljudskih prava, upozoreno je na posljedice restrikcija na pojedinim proračunskim stavkama. Pri tome je osobito istaknut problem smanjivanja sredstava za besplatnu pravnu pomoć. Ta sredstva se smanjuju od 2.278.000 kn na 1.261.500 kn, odnosno za 44,6%. Na sjednicama Odbora, a i u izvješćima pučkog pravobranitelja višekratno je upozoravano da u uvjetima ekonomske krize, sadašnji sustav besplatne pravne pomoći veliki broj građana ostavlja bez pravne zaštite. Prestrogi kriteriji i komplicirana procedura za dobivanje besplatne pravne pomoći, onemogućuju građane da ostvare pravo na takvu pomoć, uslijed čega ionako skromna sredstva osigurana u Državnom proračunu za tu namjenu ostaju neiskorištena. Naglašeno je da sve to ukazuje na potrebu da se treba pristupiti izmjeni zakonske regulative kako bi se građanima osigurao funkcionalan sustav besplatne pravne pomoći.
Ukazano je i na problem sredstava predviđenih za pomoć u zaštiti prava pacijenata, koja iako su planirana u iznosu od svega 92.000 kn, razmatranim Prijedlogom se umanjuju za 50.000 kn ili za više od 50%, tako da bi iznosila samo 42.000 kn, pa je postavljeno pitanje što se s tako malim sredstvima može uopće napraviti na zaštiti prava pacijenata i to u situaciji kada je taj problem iznimno aktualan.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za“, 1 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese
IZMJENE I DOPUNE DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin