Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 7. sjednici održanoj 9. svibnja 2012. godine, Godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2011. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Agencija za zaštitu osobnih podataka, aktom od 30. ožujka 2012. godine.
Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
U raspravi su članovi Odbora izrazili načelno zadovoljstvo kvalitetom predloženog izvješća, te su s ciljem daljnjeg poboljšanja kvalitete sadržaja izvješća predložili da u narednim izvješćima budu kratko predstavljeni karakteristični primjeri zatraženih informacija.
U potpunosti su se složili s ocjenom predlagatelja kako su vidljivi rezultati poboljšanja zakonodavnog okvira. To se prije svega očituje u znatno većem broju podnesenih zahtjeva za pristupom informacijama, a kojih je u protekloj godini zaprimljeno 51.930, što je gotovo 4 puta više u odnosu na godinu ranije.
Osim toga, budući da je posljednjim izmjenama Zakona o pravu na pristup informacijama proširen krug obveznika primjene Zakona, Agencija za zaštitu osobnih podataka utvrdila je minimalan broj od 5432 pravne osobe koje su obvezne dostaviti Izvješće o provedbi zakona. Iako je u odnosu na prethodne godine znatno veći broj tijela javne vlasti dostavio traženo izvješće, istaknuto je da još uvijek njih 51% to nije učinilo. Posebno je naglašeno da je neshvatljivo da je jedno od tih tijela i Ustavni sud Republike Hrvatske te da niti jedan od tri državna ureda Republike Hrvatske nije dostavio izvješće o provedbi zakona. Iako je većina ministarstva istaknuta kao primjer po dosegnutoj razini izvješćivanja, u raspravi je konstatirano da je, što se više spuštamo na niže razine tijela javne vlasti, vidljivija manja pozornost koja se posvećuje ovom pitanju te je stoga i manji odaziv u dostavljanju izvješća, ali i lošija kvaliteta izvješća koja su dostavljena. Osobito je zabrinjavajuće da sudovi, kao jedan od stupova vlasti, posebice na nižim razinama, u značajnim postotcima nisu dostavili izvješća. Još je gora situacija s trgovačkim društvima koja su u pretežitom vlasništvu RH (53% njih nije dostavilo izvješća), a na lokalnim razinama nedovoljan je odaziv općina (62% općina dostavilo je izvješće).
Članovi Odbora su posebno pohvalili rad Agencije za zaštitu osobnih podataka, ističući da je samo s 3 zaposlenika odradila ogroman posao Agencije kao neovisnog radnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama, u žalbenim postupcima u predmetima ostvarivanja prava na pristup informacijama te nadzora nad provedbom ovog zakona. Podržali su traženje Agencije za povećanjem broja službenika te ukazali na važnost daljnjeg educiranja službenika za informiranje u svim tijelima javne vlasti.
U raspravi je ukazano na potrebu daljnjeg poboljšanja zakonodavnog okvira kako bi se Agenciji osigurali jači mehanizmi, osobito prema tijelima javne vlasti koja ne dozvoljavaju uvid u klasificirane podatke. Istaknuto je da je podnositelju zahtjeva onemogućeno pokretanje upravnog spora, budući da su odbijajuća rješenja u tim predmetima „procesna pretpostavka“. Stoga je preporučeno da se Zakon o tajnosti podataka uskladi sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, na način koji bi omogućio drugostupanjskom tijelu provođenje testa proporcionalnosti i ostvarenja ustavnog prava na pristup informacijama.
Osobito je ukazano na važnost suradnje Agencije sa svim zainteresiranim nevladinim organizacijama te osobito s medijima kako bi se javnost upoznala s ostvarivanjem prava na pristup informacijama kao temeljenim ljudskim pravom. Ovo je posebice važno budući da najširi krug građana i drugih korisnika prava na informaciju ne znaju što je to informacija u smislu ovoga zakona, a mnoga tijela javne vlasti pod izgovorom zaštite osobnih podataka uskraćuju informacije te je stoga i visok postotak izjavljenih žalbi zbog „šutnje uprave“.
Predstavnica GONG-a koja je sudjelovala u radu Odbora, iznijela je mišljenje organizacija civilnog društva da bi Hrvatski sabor morao, prije rasprave i izbora kandidata za javne funkcije, učiniti dostupnima javnosti njihove životopise. Naglasila je da je pravo javnosti znati potpune informacije o kandidatima za javne funkcije. Također je podsjetila da već duži niz godina inzistiraju na osnivanju snažnog, stručnog i neovisnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama te na provođenju i argumentiranju rezultata testa javnog interesa na upravnim sudovima, što do sada nije bio slučaj, pa je s tim u vezi pokrenuta i ustavna tužba.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2011. godinu.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin