Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 6. sjednici održanoj 2. svibnja 2012. godine, Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2011. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, aktom od 18. travnja 2012. godine.
Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Obrazlažući Izvješće pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je među ostalim istaknula da se tijekom 2011. godine radilo na ukupno 1391 predmetu, što je za 87,5% više nego u 2010. godini. Od toga je 1359 predmeta je otvoreno u 2011. godini, a 32 predmeta su prenesena iz ranijih godina.
Broj pritužbi nije povećan u odnosu na prethodnu godinu (308 u odnosu na 323 u 2010.), međutim, povećao se broj slučajeva u kojima je pravobraniteljica utvrdila diskriminaciju (76 u 2011., a 60 u 2010.). U 63,9% slučajeva diskriminirane su bile žene, a u 23,1% muškarci. Pritužbe su se pretežno odnosile na spolnu diskriminaciju (76,6%), dok su ostali oblici diskriminacije bili manje zastupljeni.
Najviše pritužbi i dalje dolazi u vezi s ostvarivanjem radnih i socijalnih prava. Udio žena u ukupnom broju nezaposlenih je 53,6%, iako predstavljaju 51,8% ukupnog stanovništva. Od svih novozaposlenih žena u 2011. godini, samo ih je 8,4% sklopilo ugovor na neodređeno vrijeme, dok je kod muškaraca taj postotak iznosio 19,5%. I nadalje ostaje jaz u plaćama: žene u prosjeku ostvare 89,8% prosječne bruto, odnosno 90,1% neto plaće koju mjesečno ostvare muškarci.
Žene su godinama žrtve svih oblika nasilja. Pravobraniteljica je konstatirala da Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji predstavlja efikasan mehanizam zaštite žrtava nasilja, te da je zamijećeno povećanje broja predloženih zaštitnih mjera, i izvršenih zaštitnih mjera koje su povjerene na izvršavanje policiji, kao i povećanje broja izjavljenih žalbi, uz smanjenje broja policijskih intervencija. Međutim, istaknula je da se analizom do sada dostupnih podataka došlo do zaključka da sudovi ne usvoje niti 50% predloženih zaštitnih mjera pa to ukazuje na potrebu utvrđivanja razloga takvom nerazmjeru. Naglasila je također da pitanje financiranja rada skloništa za žrtve nasilja u obitelji nije riješeno na zadovoljavajući način, obzirom da nije donesen zakon kojim bi se ta problematika regulirala.
Kada je u pitanju upotreba rodno-osjetljivog jezika pravobraniteljica je konstatirala da je vidljiv značajan pozitivan pomak, ali je ukazala na potrebu dosljednije primjene rodno-osjetljivog jezika na području zakonodavstva, obrazovanja, akata jedinica lokalne i područne samouprave, odnosno svih onih institucija koje svakodnevno korespondiraju s građanstvom.
Što se tiče medija, primjetno je da iako zakoni i drugi propisi koji reguliraju rad medija uključuju odredbe koje zahtijevaju uklanjanje seksizma, spolnih stereotipa i uvredljivo, omalovažavajuće i ponižavajuće prikazivanje žena i muškaraca da se zakonske odredbe u značajnoj mjeri ne poštuju.
Ukazala je i na potrebu dosljedne i ujednačene primjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći u svim uredima državne uprave, zatim na pojednostavljenja procedure odobravanje te pomoći, a i na potrebu izmjene Zakona, kako bi se priznalo pravo na ostvarivanje besplatne pravne pomoći i u okviru kaznenog i prekršajnog postupka radi nasilja u obitelji, pri čemu bi kao jedini kriterij za besplatnu pravnu pomoć trebalo propisati materijalni status tražitelja.
Istaknula je također da ravnopravnost spolova u području političke participacije i dalje nije zadovoljavajuća, te da se unatoč obvezama utvrđenim u Zakonu o ravnopravnosti spolova, većina političkih stranaka pri sastavljanju lista za parlamentarne izbore održane 2011. godine, nije držala propisane kvote.
Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2011. godinu.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin